Turska "izgubila" borbu za kebab u Evropskoj Uniji

Najviše bi pogođeni bili njemački ugostitelji, jer se doner u Njemačkoj tokom decenija razvio u jednu od najpopularnijih brzih jela i poprilično se razlikuje od izvornog recepta iz Turske.

Turske vlasti su isticale da doner treba smatrati nacionalnim jelom koje se zahvaljujući imigrantima proširilo Europom. S druge strane, njemački zvaničnici poručuju da je kebab postao dio njihove nacionalne kuhinje.

Tradicionalni način pečenja mesa na uspravnom ražnju potiče iz 16. stoljeća, a i samo ime doner nastalo je zahvaljujući toj tehnici pripreme, navode iz Međunarodne federacije proizvođača donera (Udofed) sa sjedištem u Turskoj.

Prema zahtjevu Turske, kebab bi se smio pripremati samo od junećeg mesa mlađeg od 16 mjeseci, jagnjetine starije od šest mjeseci ili pilećeg mesa, dok bi teletina i ćuretina bile zabranjene. Propisane bi bile i debljina mesa, način mariniranja te vrsta noža.

No, Njemačka varijanta donera u tankom hljebu s kupusom, kiselim krastavcima, lukom i raznim sosevima postala je brend za sebe. „Svako treba da odluči kakav će se doner jesti u njegovoj zemlji i nema potrebe za smjernicama iz Ankare“, izjavio je Cem Özdemir, bivši njemački ministar poljoprivrede turskog porijekla, naglašavajući: „Doner pripada Njemačkoj.“

Prema podacima Udruženja proizvođača turskih donera u Europi, samo u Njemačkoj u ovoj industriji radi oko 60.000 ljudi, a dnevno se proizvede 400 tona kebaba. Godišnji promet na nivou Europe dostiže 3,5 milijardi eura, od čega 2,4 milijarde otpada na Njemačku.

Nakon brojnih prigovora i nemogućnosti postizanja kompromisa, Turska je 23. septembra zvanično povukla prijavu pred Europskom komisijom.

(Vijesti.ba)