Dodao je da su jedino za vrijeme španske gripe 1918. godine drugi uzroci preuzeli primat, te da će, uprkos značajnom napretku u prevenciji, dijagnostici i liječenju tokom posljednjih 50 godina, kardiovaskularne bolesti ostati vodeći uzrok smrtnosti u svijetu najmanje do 2040. godine.
Svečanost je bila posvećena i obilježavanju 15 godina rada Odbora za kardiovaskularnu patologiju ANUBiH-a. Akademkinja Senka Mesihović-Dinarević podsjetila je da je u tom periodu održano niz simpozija i javnih predavanja, a objavljeno više od 1.800 stranica recenziranih publikacija, uz učešće oko 130 predavača iz cijelog svijeta.
„Ponosni smo što smo u proteklim godinama ugostili eminentne stručnjake i omogućili razmjenu znanja s našim ljekarima, studentima i građanima. Posebno bih istakla i našu novu studiju o aerozagađenju provedenu u Sarajevu na 3.000 ispitanika, kojom želimo dati naučne argumente i smjernice za donošenje ozbiljnih zdravstvenih politika“, naglasila je Mesihović-Dinarević.
U okviru svečanosti promovisana je i knjiga „Zdravstvene koristi mediteranske ishrane“ autorice akademkinje Senke Mesihović-Dinarević sa saradnicima, prva studija takve vrste u Jugoistočnoj Evropi, objavljena u suizdavaštvu ANUBiH-a, Univerziteta u Sarajevu i Centra za interdisciplinarne studije. Recenzenti knjige, emeritus prof. dr. Vjekoslav Gerc, emeritus prof. dr. Vjekoslav Krželj i emeritus prof. dr. Midhat Jasić, naglasili su da publikacija predstavlja vrijedan doprinos evropskoj literaturi iz oblasti kardiovaskularne medicine i nutricionizma.
„Rezultati istraživanja jasno pokazuju da mediteranska ishrana – bazirana na maslinovom ulju, voću, povrću i cjelovitim namirnicama – značajno doprinosi očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova. Ova studija može poslužiti kao osnova za edukaciju stanovništva i uvođenje novih kurikuluma. Ishrana je snažan alat u prevenciji bolesti, a jednako je važno posmatrati je i kao zdravstveno, i kao društveno-ekonomsko pitanje“, istakla je autorica.
Akcenat događaja stavljen je na prevenciju, odnosno na pravovremeno otkrivanje i kontrolu rizičnih faktora. Istaknuto je i da je Evropsko kardiološko udruženje predstavilo tzv. znanstveni broj s ciljem da do 2050. godine nijedna osoba mlađa od 65 godina ne doživi moždani udar. Brojevi simboliziraju osnovne principe prevencije:
Podsjećamo, Svjetska kardiološka federacija ustanovila je obilježavanje Svjetskog dana srca 2000. godine, s ciljem informiranja javnosti o tome da su bolesti srca i moždani udar vodeći uzroci smrtnosti u svijetu i kod nas.
(Vijesti.ba)