Iako se u tipičnom bečkom kafiću može naručiti više od 40 vrsta kafe, melange zauzima posebno mjesto. Njegov recept je jednostavan i bezvremenski: produžena mokka, pomiješana s toplim mlijekom i ukrašena laganom mliječnom pjenom. Prvi put se spominje još 1803. godine u Wiener Zeitung, pod imenom "Melange à la Viennoise".
- Bečki melange je poznat širom svijeta, jednako kao i bečka šnicla. On je simbol gostoljubivosti i kulture Beča - ističe Thomas Peschta iz Privredne komore Beča.
Studija austrijskog istraživačkog instituta KMU Forschung Austria je pokazala da svaki treći stanovnik Beča barem jednom sedmično odlazi u kafić, dok četvrtina posjećuje kafiće i više puta mjesečno.
- Kafić je još uvijek drugi dnevni boravak Bečlija - naglašava Wolfgang Binder, predstavnik bečkih kafea.
Za obilježavanje Međunarodnog dana kafe, Bečlije i turisti će dobiti poseban poklon: na nekoliko lokacija u centru grada, poput Opere, katedrale Stephansdom i Schwedenplatza, prolaznicima se dijele jutarnji paketići sa kiflom, mineralnom vodom i malim iznenađenjima.
Kafa je u Beč stigla nakon odlaska Osmanlija 1683. godine. Prema legendi, upravo su vreće sa zrnevljem koje su Osmanlije ostavile iza sebe potaknule Bečlije da zavole kafu. Već 1685. godine otvoren je prvi kafe, a do kraja 19. stoljeća Beč je imao više od 1.200 kafea. Danas ih je gotovo 1.900, od klasičnih kafea i espresso barova, do kafe restorana i slastičarni.
Kafa u Beču nikad nije bila samo piće. Ona je društveni ritual, prilika za razgovor, razmjenu ideja i opuštanje. Zbog toga je bečka kultura kafea uvrštena na UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine, javlja Ured Grada Beča u Sarajevu.
(Vijesti.ba / FENA)