Česi danas i sutra na biralištima: Desničarski populisti ponovno osvajaju?

Prema anketama, očekuje se pobjeda desničarske populističke stranke ANO, koju vodi milijarder i agrarni tajkun Andrej Babiš.

Trenutna koalicijska vlada premijera Petra Fijale ima najnižu podršku javnosti od svih čeških vlada od 2013. godine, prvenstveno zbog nepopularnih mjera štednje koje je uvela, piše Politico.

Babiš, koji je bio premijer u razdoblju od 2017. do 2021. godine, obećava smanjenje pomoći Ukrajini i često je u sukobu s Evropskom unijom oko migrantske politike i Zelenog sporazuma, pa bi ti izbori mogli unijeti značajne promjene na političkoj sceni.

Češki građani glasaju na parlamentarnim izborima za 200 zastupnika u Donjem domu parlamenta — poznatom kao Poslanička sněmovna.

Birališta će biti otvorena od 14 do 22 sata danas i od 8 do 14 sati sutra. Prvi put će Česi koji žive u inostranstvu moći glasati poštom.

Prvi rezultati izbora počinju pristizati čim se birališta zatvore. Preliminarni rezultati očekuju se kasno u subotu popodne, a konačni rezultati uvečer.

Nikakva stranka, prema anketama, neće osvojiti apsolutnu većinu, pa će najvjerovatnije biti potrebno formirati koalicijsku vladu ili tražiti podršku za manjinsku vladu.

Koliko stranaka učestvuje?

Ukupno 26 stranaka nalazi se na glasačkom listiću.

Međutim, prema posljednjim anketama objavljenim 28. septembra, realne šanse za ulazak u parlament ima oko osam stranaka. Da bi prešle izborni prag, svaka stranka mora osvojiti najmanje pet posto glasova.

Među kandidatima su razni populisti, šarolika koalicija demokratskih stranaka koje ih uglavnom ujedinjuje zajednička odbojnost prema populistima, komunisti i krajnje desničarske stranke koje šire strah. Tu su i liberali — Pirati, kao i nova grupa „Vozači za sebe“ koja se fokusira na automobile i kritikuje biciklističke staze.

Ko ima šanse za pobjedu?

Populistička desničarska stranka ANO, pod vodstvom Babiša, vodi s oko 29 % glasova prema anketama i široko se očekuje da bi on mogao postati sljedeći premijer.

Glavna alternativa je sadašnja centar-desničarska koalicija Spolu (Zajedno), koja je sastavljena od Fijalinih Građanskih demokrata (ODS), Kršćanskih demokrata (KDU-ČSL) i liberalno-konzervativne TOP 09, a oni trenutno imaju oko 20 % podrške.

Četvrta članica koalicije, centar-desničarska stranka STAN (Načelnici i nezavisni), sada izlazi samostalno i ima podršku od oko 11 %.

Liberalna Piratska stranka, koja je prošlog septembra izašla iz vladajuće koalicije, mogla bi osvojiti i do 10 % glasova, privukavši pažnju izbornih poruka i saradnjom s YouTuberima.

Krajnje desni, antiimigrantski i Euroskeptični pokret Sloboda i direktna demokratija (SPD), kojim upravlja Tomio Okamura, rođen u Tokiju, trenutno je treći po popularnosti sa oko 13 %. Ova stranka je u neformalnoj grupi sa još tri partije.

Uspjeh manjih stranaka, poput krajnje lijevih „Dosta!“ ili desničarskih grupa kao što su „Vozači za sebe“ i „Zakletva“, i njihova sposobnost da pređu izborni prag od 5 %, mogli bi odlučiti hoće li Babiš uspjeti formirati vladu.

Zašto je ovo važno?

Češka — zemlja koja po glavi stanovnika prima najviše ukrajinskih izbjeglica u EU — bila je snažan zagovornik Kijeva u borbi protiv Rusije.

Babiš je obećao da će smanjiti podršku Ukrajini i posebno je kritizovao češku inicijativu da se šalje municija (koja dostavlja milione metaka Kijevu) — obećavši da će tu inicijativu ukinuti i sugerirajući da NATO treba preuzeti vodstvo te sheme.

Njegovi protivnici kažu da bi pobjeda Babiša mogla pomaknuti ravnotežu u Centralnoj Evropi dalje od Brisela i dominantnih evropskih stavova o Ukrajini.

Susjedna Slovačka naginje ka Moskvi, Austrija ima nejasne odnose s Rusijom, dok je Mađarska tokom ratnih godina bila najviše naklonjena Kremlju unutar EU.

U intervjuu za Politico, aktualni ministar vanjskih poslova Jan Lipavský nazvao je svaki pokušaj ukidanja inicijative za municiju „glupim i kratkovidim“ te „velikim poklonom Putinu“.

Prema riječima Petra Kanjoka, političkog naučnika s Masarykovog univerziteta u Brnu, ANO nije otvoreno na strani Rusije, ali je „mnogo naklonjenija Rusiji, a manje Ukrajini“.

„Mislim da će se Češka značajno povući iz svoje sadašnje aktivnosti — u političkom i simboličkom smislu, kao i u pogledu stvarnih političkih odluka“, rekao je Kanjok.

Babiš je negirao tvrdnje da je njegova stranka proruska.

„Ideja da ćemo povući Češku negdje na istok je brutalna laž koju političari u vladi koriste da plaše ljude“, rekao je za Politico.

Šta je na kocki na domaćem planu?

Prvi put nakon pada komunizma 1989, ekstremističke stranke koje zagovaraju izlazak Češke iz EU i NATO-a mogle bi direktno ući u vlast ili pružati podršku ANO-u.

Babiš je više puta izjavio da bi želio da vlada samostalno — ali, osim ako ANO ne osvoji više od 40 % mandata u parlamentu, taj scenarij je malo vjerovatan.

„Najbolje za našu zemlju u ovoj situaciji bila bi vlada s jasnom većinom jedne stranke. To bi omogućilo brzo provođenje našeg programa bez ikakvih koalicionih kompromisa“, rekao je Babiš.

I sadašnja koalicija Spolu i ANO odbacuju mogućnost saradnje, pa ostaju samo manje stranke s margine kao potencijalni partneri.

Babiš je prošle godine odbacio mogućnost koalicije s krajnje desničarskom strankom SPD, ali kako su izbori blizu, njegova pozicija ostaje nejasna.

ANO i SPD već dijele vlast na regionalnom nivou u četiri regije zemlje. U utorak je Babiš izjavio da neće vladati s komunistima, iako se njegova prva vlada oslanjala na njihovu podršku.

Babiš je godinama uključen u pravne probleme zbog svog agrarnog konglomerata Agrofert, i trenutno čeka presudu Prvostepenog suda u Pragu po optužbi da je prevario EU za dva miliona eura kako bi Agrofert pribavio subvencije namijenjene srednjim preduzećima.

Predmet zavisi od toga da li je farma „Gnezdo rode“ (Rodičje gnjezdo) bila izdvojena iz Agroferta kako bi izgledala kao nezavisno manje preduzeće. Sud mora uzeti u obzir odluku Višeg suda u Pragu koji je u junu poništio raniju presudu kojom je Babiš bio oslobođen.

Ako se ne pojave novi dokazi, sud je obavezan postupati po toj odluci.

Babiš odbacuje sve optužbe, a u raspravi u srijedu nazvao je ovaj slučaj „apsurdnim“ i „političkim procesom“.

Srećom za favorita izbora, skandali poput ovog — kao i drugi, uključujući optužbe da je oteo vlastitog sina ili da je jedan od Babiševih poslanika pokušao unajmiti ubicu pasa — imaju mali utjecaj na njegov rejting, jer ga njegovi birači uglavnom ignorišu.

Mogu li se očekivati postizborne drame?

Definitivno je moguće, piše Politico. Predsjednik Češke, Petr Pavel, ima ustavnu moć da ne imenuje Babiša za premijera, čak i ako ANO pobijedi na izborima ovog vikenda, zbog mogućeg sukoba interesa povezanog s Agrofertom.

Češki zakon o sukobu interesa zabranjuje zvaničnicima da u isto vrijeme posjeduju ili kontrolišu biznis koji bi mogao predstavljati konflikt interesa s njihovom javnom funkcijom. To ne znači da ministri ne smiju imati biznis, već da moraju staviti javni interes ispred privatnog.

Babiš je ponovo preuzeo vlasništvo nad Agrofertom decembra 2024., nakon što ga je 2017. godine predao u dva povjerenja (fundus povjerenja). Međutim, vlasti smatraju da taj prijenos nije bio jednostavan.

Revizija Evropske komisije ranije je utvrdila da je Babiš nastavio vršiti i „direktni“ i „indirektni“ utjecaj na ta fondova. U zadnjim mjesecima, Agrofert je pretrpio niz poraza na češkim sudovima, potvrđujući da Babiš nastavlja kontrolirati posao i dok je bio premijer.

Ministarstvo poljoprivrede je ranije saopćilo da želi da Agrofert vrati više od 200 miliona eura državnih subvencija, što je Babiš odbacio.

U misterioznoj poruci naciji neposredno pred izbore, predsjednik Pavel je rekao da će poštovati ustav i rezultate izbora.

To najvjerovatnije znači da će imenovati Babiša ako on pobijedi — ali ne isključuje mogućnost drugačijeg postupka, jer ni to ne bi nužno bilo protivno ustavu, kažu neki pravnici.

„Radit ću na tome da se formira stabilna i kompetentna vlada. Takođe ću pozvati budućeg premijera da ne dozvoli nijednu prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Ali predsjednik nije, i ne može biti, posljednja instanca koja poništava rezultate izbora za jednu stranu ili spašava drugu“, rekao je Pavel u ponedjeljak.

(Vijesti.ba)