Tokom posjeta Mađarskoj bivša njemačka kancelarka Angela Merkel sugerisala je da je ruska invazija na Ukrajinu barem djelomično posljedica odbijanja istočnih čelnika EU-a da dopuste direktno razgovore između nje, Vladimira Putina i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel u intervjuu za mađarski medij Partizán govorila je o ratu u Ukrajini. Tu funkciju Merkel je obnašala od novembra 2005. do decembra 2021.
"U junu 2021. osjećala sam da Putin više ne shvaća ozbiljno Minski sporazum i zato sam htjela novi format, tada zajedno s predsjednikom Macronom, gdje bismo direktno razgovarali s Putinom kao Evropska unija", rekla je Merkel i dodala da je naišla na otpor.
"Neki ljudi to nisu podržali. To su bile prije svega baltičke države, ali i Poljska je bila protiv toga. Te četiri zemlje bojale su se da nećemo imati zajedničku politiku prema Rusiji", navela je.
"Ja sam napustila dužnost, a onda je počela Putinova agresija", dodala je.
Prema njoj, poljsko odbijanje podrške Minskim sporazumima, paru ključnih međunarodnih sporazuma između Rusije i EU-a, ohrabrilo je Putina da 2022. godine izvrši invaziju na Ukrajinu.
"U svakom slučaju, nije se ostvarilo. Onda sam napustila dužnost, a onda je počela Putinova agresija", dodala je Merkel.
Između ostaloga, bivša kancelarka kazala je da je zbog izbijanja pandemije koronavirusa prekinuta komunikacija, što je uzrokovalo prekid više komunikacijskih kanala u međunarodnim odnosima.
"Bi li Putin napao Ukrajinu da se nije dogodila pandemija koronavirusa? Niko ne može reći. Koronavirus je promijenio svjetsku politiku jer se više nismo mogli sastajati", rekla je u intervjuu i dodala da Putin nije želio učešće na samitu G20 zbog straha od zaraze.
"Ako se ne možete sastati i riješiti razlike u mišljenjima, onda više ne možete pronaći nove kompromise", zaključila je Merkel.
(Vijesti.ba)