Nikada u historiji nije bilo ovoliko Nacionalne garde u američkim gradovima

Predsjednik Donald Trump to vidi kao način borbe protiv „kriminala i nereda“, dok mu opozicija zamjera da „pretvara zemlju u policijsku državu“.

Nacionalna garda je grana američke vojske koja može obavljati i državne i savezne funkcije. Uglavnom se koristi kao odgovor na vanredne situacije na nivou pojedinih saveznih država, ali može biti i federalizirana – odnosno stavljena pod kontrolu savezne vlasti u Washingtonu.

Nacionalna garda je dio američke vojske s dvostrukom linijom komandovanja – primarno je odgovorna guvernerima saveznih država, ali u posebnim okolnostima i predsjedniku. Njeni pripadnici su dio osnovnih borbenih rezervi američke kopnene vojske i zračnih snaga.

Prema posljednjim podacima američkog Ministarstva odbrane, Nacionalna garda ima nešto više od 430.000 pripadnika u rezervi.

Tokom čitave historije SAD-a, Nacionalna garda je raspoređivana u gradove nešto više od 150 puta, ali u posljednjih 15 godina – više od 20 puta.

To se obično dešava kada neka savezna država prolazi kroz vanredno stanje koje zahtijeva angažovanje garde – poput prirodnih nepogoda, teških vremenskih uslova, građanskih nemira, rata, ili kada civilnim vlastima treba pomoć tokom izbora.

Trump je u posljednjih nekoliko mjeseci naredio raspoređivanje stotina pripadnika Nacionalne garde u Washington DC, Memphis, Chicago i Portland, tvrdeći da su ti gradovi, svi pod upravom demokrata, preplavljeni kriminalom i nasilnim neredima.

Pored toga, oko 1.700 pripadnika Nacionalne garde mobilizirano je u 19 saveznih država radi podrške Imigracijskoj i carinskoj službi (ICE) u deportacijama i borbi protiv ilegalne imigracije. Planira se širenje i na gradove poput New Yorka, New Orleansa, Baltimorea i Oaklanda.

Predsjednici SAD-a imaju ovlaštenje da federalizuju Nacionalnu gardu iz određene savezne države, ali je za to obično potrebna saglasnost guvernera. Tu dolazi do sukoba između Trumpa i guvernera iz Demokratske stranke, koji odbijaju dati saglasnost.

Guverner Kalifornije Gavin Newsom uspio je sudskim putem privremeno blokirati Trumpovu namjeru da 200 pripadnika kalifornijske Nacionalne garde pošalje u Oregon. Slično je postupio i guverner Oregona, koji je sudskom odlukom privremeno zaustavio razmještanje oregonske garde u Portland.

Na više američkih sudova trenutno se vode procesi protiv Trumpovih odluka. Tužioci se pozivaju na Posse Comitatus Act iz 1878. godine, savezni zakon koji zabranjuje upotrebu vojske (uključujući Nacionalnu gardu u federalnom statusu) za provođenje unutrašnjih zakona, osim ako to ne odobri Kongres ili ako ne postoji ustavni izuzetak (npr. pobuna).

Rob Bonta, državni tužilac Kalifornije, naveo je u tužbi da je „federalizacija garde bez saglasnosti guvernera zloupotreba predsjedničkih ovlasti i kršenje prava saveznih država. Predsjednik pokušava stvoriti nacionalnu policijsku silu kojom on komanduje“.

Trumpova administracija se u sudskim procesima ne poziva na jedan zakon, već koristi kombinaciju različitih zakonskih odredbi za federalizaciju i raspoređivanje Nacionalne garde i aktivne vojske, pritom izbjegavajući pozivanje na Zakon o pobuni iz 1807. godine, koji predsjedniku daje široka ovlaštenja da rasporedi federalne snage u slučaju „pobune“, „vanrednog stanja“ ili ako vlasti u saveznoj državi ne mogu održati red.

Taj zakon omogućava vojsci da učestvuje u hapšenjima, racijama i suzbijanju nereda. Međutim, budući da je zakon vrlo striktan, Trump se koristi drugim pravnim osnovama koje otežavaju i usporavaju sudske procese.

Analitičari koji podržavaju Trumpa tvrde da su raspoređivanja Nacionalne garde donijela brze rezultate, poput smanjenja kriminala u Washingtonu, te da su nužna zbog „nesposobnosti demokrata da uspostave red u svojim državama“. Oni ovo vide kao ispunjenje njegovih predizbornih obećanja.

Sean Hannity, konzervativni analitičar i voditelj Fox Newsa, kaže:

„Trump radi ono što demokratima nije uspjelo godinama – šalje Nacionalnu gardu u gradove poput Chicaga i Portlanda da zaustavi anarhiju. Ovo nije vojna diktatura – ovo je spas za obične Amerikance koji pate od bandi i ilegalnih imigranata. Podržavam svaki korak!“

Bivši direktor Imigracijske i carinske službe Thomas Homan traži hitnu izmjenu zakona koji ograničava ovlasti predsjednika:
„Trumpova raspoređivanja već su smanjila kriminal za 30 posto – to nije slučajnost. Moramo federalizirati gardu jer guverneri iz redova demokrata blokiraju uvođenje reda. Ovo je zaštita Ustava od domaćih terorista i bezakonja.“

Predsjednik Predstavničkog doma, republikanac Mike Johnson, također podržava Trumpov pristup:

„Trumpov plan da gradovi poput Baltimorea i San Francisca služe kao trening zone za vojsku je genijalan – poboljšava spremnost snaga i smanjuje kriminal. To je plan koji demokratama nije pao na pamet. Ovo je ustavno i ključno za nacionalnu sigurnost.“

Kritičari uglavnom tvrde da Trumpovo ponašanje odražava autoritarizam, kršenje zakona i prijetnju demokratiji.

Optužuju ga da djeluje politički motivisano, da ciljano gađa „gradove pod upravom demokrata“ i da normalizira prisustvo vojske na ulicama – što je u suprotnosti s američkom tradicijom da je vojska namijenjena za vanjske prijetnje, a ne za domaće.

Lider demokrata u Zastupničkom domu, Hakeem Jeffries, poručuje da administracija uvodi vojnu okupaciju:

„Nijedan Amerikanac ne bi trebao biti tretiran kao 'unutrašnji neprijatelj' ili meta američke vojske. Amerikanci su odbacili okupaciju svojih gradova i to mora prestati.“

Guverner Illinoisa, demokrata JB Pritzker, pozvao je građane na otpor:

„Trump se ponaša kao Vladimir Putin i zabrinut sam za njegovo mentalno zdravlje. Ovo nije borba protiv kriminala, već invazija na američke gradove.“

Ankete pokazuju da je američka javnost snažno podijeljena kada je riječ o raspoređivanju Nacionalne garde i vojske u gradove radi borbe protiv kriminala.

Protivnici i pristalice podijeljeni su gotovo podjednako – oko 45% na svakoj strani, s velikom partijskom podjelom: republikanci u velikoj mjeri podržavaju (70–80%), dok se demokrate snažno protive (80–90%).

(Vijesti.ba / HINA)