Kako prenose austrijski mediji, među njima i OE24, zvaničnici smatraju da bi takva odluka predstavljala “nečuven presedan” te ističu da Austrija “ne može biti zemlja koja zabranjuje učešće jevrejskoj umjetnici na svom tlu”. Analitičari podsjećaju da ovaj stav ima i duboku istorijsku dimenziju, s obzirom na austrijsku odgovornost prema Izraelu nakon Drugog svjetskog rata.
Slučaj ne izaziva samo političke tenzije, nego i finansijske komplikacije. ORF je već ugovorom preuzeo obavezu da organizuje Eurosong 2026. godine, nakon pobjede austrijskog predstavnika na ovogodišnjem takmičenju. Ukoliko bi Austrija odustala od domaćinstva, mogla bi se suočiti s odštetom do 40 miliona eura. Direktor ORF-a, Roland Weissmann, već je obavijestio vladu da bi u tom slučaju bila potrebna državna pomoć, jer bi sam ORF mogao pokriti najviše 26 miliona eura.
Kriza se, međutim, ne zadržava samo na Austriji. Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da Njemačka neće učestvovati na Eurosongu 2026. ako Izrael bude isključen, naglasivši “istorijsku odgovornost” svoje zemlje prema jevrejskom narodu. Merz je takav potez nazvao “udarom na evropske vrijednosti i demokratiju”, što je, prema pisanju medija, ohrabrilo i druge zemlje da zauzmu sličan stav.
S druge strane, nekoliko evropskih država, predvođenih Španijom, zahtijeva da se Izrael isključi iz takmičenja, što izaziva ozbiljne podjele unutar Evropske radiodifuzne unije (EBU).
EBU bi u novembru trebala održati tajno glasanje o ovom pitanju, a izvori bliski organizaciji tvrde da “postoji mogućnost većine glasova za isključenje Izraela”. Ako se to dogodi, Eurosong 2026. mogao bi postati jedno od najkontroverznijih takmičenja u svojoj historiji, s mogućim povlačenjima i bojkotima više evropskih zemalja.
(Vijesti.ba)