09.10.2025 / 09:17 Svijet - Od deforestacije do gasova

Ultra-prerađena hrana ostavlja ozbiljne posljedice po planetu

Ultra-prerađena hrana ostavlja ozbiljne posljedice po planetu
Foto: Freepik

Ultra-prerađena hrana postaje sve prisutnija u svakodnevnoj ishrani, ali njen stvarni uticaj na životnu sredinu ostaje često zanemaren.

Iza svakog proizvoda kriju se složeni lanci snabdijevanja, visoka potrošnja energije i ozbiljne posljedice po planetu, od deforestacije do emisije štetnih gasova.

Industrijski proizvedena hrana koristi brojne sastojke i složene procese, što otežava procjenu njene prave cijene za planetu.

Ako pogledate pakovanje M&M bombona, jedne od najpopularnijih u SAD-u, primijetićete neke poznate sastojke poput šećera, obranog mlijeka u prahu i kakao maslaca.

Ali mnogi su neprepoznatljivi: gumiarabika, dekstrin, vosak karnauba, sojin lecitin i E100.

Ukupno se koristi 34 sastojka, a po podacima kompanije Mars, koja proizvodi M&M, najmanje 30 zemalja, od Obale Slonovače do Novog Zelanda, uključeno je u njihovu nabavku. Svaki sastojak ima svoj lanac snabdijevanja, od uzgoja kakaa i šećerne trske, do dobijanja boja iz nafte.

Svi ti sastojci putuju širom svijeta do centralne fabrike gdje se miješaju i pretvaraju u šarene čokoladne bombone.

Iako je već dobro poznato da je poljoprivreda veliki uzročnik klimatskih promjena (zbog deforestacije i emisije metana iz stočarstva), uticaj ultra-prerađene hrane tek počinje da se razumije.

Problem je u tome što ultra-prerađena hrana uključuje veliki broj industrijskih sastojaka i složenih procesa, pa je njihov uticaj teško pratiti. Ali, to ne znači da nije značajan.

U SAD-u, ultra-prerađena hrana čini čak 70 posto proizvoda u prodavnicama i više od polovine ukupnih kalorija koje ljudi unose. Stručnjaci upozoravaju da razumijevanje njihovog uticaja na životnu sredinu mora postati dio borbe za održiviji prehrambeni sistem

Po Anthonyiju Fardetu, istraživaču sa Francuskog nacionalnog instituta za poljoprivredu, ishranu i životnu sredinu, što je hrana više prerađena, to je štetnija po ljudsko zdravlje i okolinu.

Razlog leži u tome što industrijska proizvodnja tih sastojaka troši ogromne količine energije. U kombinaciji, njihov uticaj višestruko raste.

Poljoprivreda za potrebe kakaa značajno doprinosi krčenju šuma, posebno u tropskim oblastima.

Od 1850. godine, skoro 90 posto globalne deforestacije uzrokovano je širenjem poljoprivrede. To je dovelo do 30 posto ukupnih emisija stakleničkih gasova.

M&M sadrži čak 13 vrsta vještačkih boja. Plavi M&M se farba bojama E132 i E133, koje se proizvode u Indiji i Kini. Te boje nastaju hemijskim reakcijama naftnih derivata, uz pomoć teških metala poput bakra i hroma.

Dok je šteta od ultra-prerađene hrane sve vidljivija, regulative i oporezivanje ne prate te činjenice. Stručnjaci pozivaju na sistemske promjene koje bi prisilile prehrambenu industriju da snosi odgovornost za svoj ekološki otisak, prenosi The Guardian.

 


(Vijesti.ba / FENA)

Izdvajamo