21.10.2025 / 14:29 Svijet - U svijetu 12.241 bojeva glava
Ko ima najviše nuklearnih bombi i zašto je rizik veći no ikada?
Prema najnovijim procjenama Stockholmskog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI), početkom 2025. u svijetu postoji 12.241 nuklearna bojeva glava, od čega je gotovo 4.000 raspoređeno u aktivnim snagama. Gotovo 90 posto svih bojevih glava i dalje se nalazi u rukama Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.
Rusija raspolaže s približno 4.350 operativnih bojevih glava, a Sjedinjene Američke Države s oko 3.700, uključujući raspoređene i rezervne jedinice.
U oba arsenala nalaze se i stotine bojevih glava spremnih za lansiranje u roku od nekoliko minuta, što čini svaku krizu između NATO-a i Moskve izuzetno rizičnom.
Najveći rast bilježi Kina
Najveći rast bilježi Kina, koja je u posljednjih deset godina udvostručila svoj arsenal na oko 600 bojevih glava, a vojni analitičari procjenjuju da bi do kraja decenije mogla dostići broj od 1.000. Taj trend mijenja globalni odnos snaga i uvodi treću nuklearnu silu u ravnotežu koja je decenijama bila bipolarna.
Od evropskih sila, Francuska posjeduje oko 290 nuklearnih bojevih glava, a Ujedinjeno Kraljevstvo oko 225, uz modernizaciju Trident sistema na podmornicama.
Van Evrope, Indija i Pakistan nastavljaju trku u naoružanju s približno 180, odnosno 170 bojevih glava, dok Sjeverna Koreja ima između 40 i 50, iako se smatra da posjeduje dovoljno fisilnog materijala za znatno više. Izrael, koji nikada nije službeno potvrdio svoj nuklearni status, ima između 80 i 100 bojevih glava.
Ključna razlika u nivoima pripravnosti
Brojevi, međutim, ne govore sve. Ključna razlika leži u nivoima pripravnosti i modernizaciji sistema isporuke. SAD i Rusija razvijaju nove interkontinentalne rakete i podmornice s višestrukim bojevim glavama (MIRV), dok Kina gradi mrežu novih silosa i mobilnih lansera. Time raste mogućnost pogrešne procjene i ubrzane eskalacije, posebno u kriznim zonama poput Baltika, Tajvana ili Južne Azije.
Slabljenje sporazuma o kontroli naoružanja dodatno povećava rizik, a svijet se vraća u eru bez čvrstih ograničenja i verifikacijskih mehanizama. U takvom okruženju svaka greška u procjeni, tehnička, politička ili vojna, može imati katastrofalne posljedice.
Stručnjaci upozoravaju da je globalna sigurnost danas paradoksalno krhkija nego tokom Hladnog rata. Tada su postojali jasni kanali komunikacije i pravila igre; danas, u multipolarnom svijetu s više nuklearnih aktera, kontrola i povjerenje gotovo da ne postoje.
Dok planeta ulazi u novo poglavlje trke u naoružanju, ključna pitanja ostaju ista, ko će prvi povući potez ka obnovi dijaloga te hoće li razum nadjačati oružje?
(Vijesti.ba)
