Stopa petogodišnjeg preživljenja od raka u Hrvatskoj porasla 15 posto

Kako je rečeno, petogodišnje neto preživljenje za sve vrste raka u Hrvatskoj poraslo je na 59 posto (2020-2022.) u odnosu na 44 posto s početka 2000-ih.

Analizu podataka izradio je profesor Šime Smolić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, koji je naglasio kako povećanje stope preživljenja znači oko 20 hiljada spašenih života oboljelih od raka u Hrvatskoj u idućih pet godina.

- Od deset ljudi kojima je danas dijagnosticiran rak, njih šest sigurno će dočekati još pet svojih rođendana u ovoj zemlji - rekao je Smolić.

Najveće poboljšanje imaju hematološki karcinomi (npr. multipli mijelom) zahvaljujući primjeni ciljanih terapija, inovativnih lijekova, te naprednijih dijagnostičkih metoda za otkrivanje bolesti. Jedino kod raka vrata materice nema vidljivog napretka u preživljenju.

U Hrvatskoj je iznadprosječno preživljenje, u odnosu na ostatak EU, kod raka dojke i raka prostate, no ispodprosječno je u slučaju raka pluća i raka debelog crijeva.

Na konferenciji u prostorima HND-a, u organizaciji Portala Zdravlje, istaknuto je i da Hrvatska, kao i druge evropske zemlje, bilježi kontinuiran porast broja novootkrivenih slučajeva raka, što se povezuje sa starenjem populacije, životnim navikama, debljinom i pušenjem. No, porast incidencije prate bolji ishodi liječenja, učinkovitiji probir i ranija dijagnoza.

"Ovo je historijski rezultat", ocijenio je prof. Eduard Vrdoljak iz KBC-a Split, koji se javio video-vezom.

- Početkom 2000-ih Hrvatska je bila na začelju Evrope po ishodima liječenja raka, a danas se približavamo 60-postotnom preživljenju. To je sinergija svih uključenih – od bolesnika koji se više ne boje raka kao smrtne presude do društva koje je bilo spremno uložiti sredstva u liječenje - rekao je Vrdoljak.

Vrdoljak: Nacionalna onkološka mreža planirana je za početak 2026.

Kao primjer naveo je rak dojke.

- Vjerovatnost da će žena s novodijagnosticiranim rakom dojke umrijeti bila je 45 posto 2012. godine, danas je ta vjerovatnost 18 posto. Gotovo smo utrostručili vjerovatnost preživljenja i postali druga najbolja zemlja u Evropskoj uniji po ishodima liječenja raka dojke - rekao je Vrdoljak, te najavio da će se s punom implementacijom Nacionalnog strateškog okvira protiv raka i nacionalne onkološke mreže, planirane za početak 2026. godine, ishodi liječenja još dodatno poboljšati.

Načelnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb Stjepko Pleština naglasio je da se metastatska bolest danas otkriva znatno rjeđe nego prije.

- Imamo kvalitetne probirne programe, sve više terapijskih opcija i mogućnost genskog profiliranja koje omogućuje personaliziranu medicinu i bolju kvalitetu života pacijenata. Hrvatska je pri vrhu u sveobuhvatnom genskom testiranju tumora, a cilj nam je da svaki bolesnik ima pristup savremenom liječenju bez obzira na mjesto stanovanja - rekao je.

Kristina Krpina iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac izvijestila je da je u pet godina provedbe Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća učinjeno više od 75 hiljada CT-a niske doze zračenja s uključenih 52 hiljade sudionika.

- U dva posto njih pronađen je karcinom, od čega kod više od polovine u ranijim stadijima bolesti. Od prošle godine program je proširen i na nepušače kroz pilot projekt u kojem se RTG pluća zamjenjuje CT-om niske doze zračenja - kazala je.

Ivana Mikolašević, šefica Klinike za tumore KBC-a Rijeka, najavila je prvo obilježavanje Dana raka gušterače 11. novembra.

- Karcinom gušterače nosi najveću smrtnost, a u kliničkoj praksi vidimo sve veću incidenciju, čak i kod mlađih osoba - naglasila je.

Vazdar: Prevencija, psihološka i socijalna podrška te timski rad ključ su napretka

Ilijan Tomaš iz osječkog KBC-a rekao je da Hrvatska ne zaostaje za razvijenim zapadnoevropskim zemljama.

- Naši pacijenti imaju pristup genskom profiliranju i ciljanim lijekovima, no moramo više raditi na edukaciji o prevenciji i jačanju palijativne njege. Nekada su se porodice željele brinuti za bolesnika u terminalnoj fazi do samoga kraja. Danas očekuju od sistema da preuzme brigu, a mi nemamo kapaciteta na klinikama za te bolesnike - ustvrdio je Tomaš.

Ljubica Vazdar iz Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice istakla je važnost ranog prepoznavanja kardiovaskularnih nuspojava onkoloških terapija.

- Ne smijemo dopustiti da pacijenta izliječimo od raka, a da izgubi život zbog nuspojava liječenja. Onkolog ne može sam rješavati takve komplikacije – potreban je multidisciplinarni pristup. Prevencija, psihološka i socijalna podrška te timski rad ključ su napretka - poručila je.

Učesnici su zaključili da Hrvatska u onkologiji više nije na začelju Evrope, te da dosadašnji rezultati pokazuju kako ulaganje u rano otkrivanje i modernu terapiju donosi mjerljive i ohrabrujuće rezultate koji se mjere hiljadama spašenih života, prenosi Hina.

(Vijesti.ba/Fena)