Vučićeva ograničenja marži tjeraju strane trgovce iz Srbije

Pitanje je, piše njemački list Handelsblatt, dokle će Evropska unija tolerisati takvo miješanje u tržište u zemlji koja je kandidat za članstvo.

Pozivajući se na izvore iz holandskog koncerna Delhaize, Handelsblatt navodi da kompanija planira zatvoriti 25 prodavnica lanca Maxi u Srbiji do kraja godine. Njihova centrala u Holandiji redovno dobija izvještaje o milionskim gubicima.

"Nisu u pitanju greške menadžmenta niti jaka konkurencija, već politička volja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića“, piše list. On je krajem augusta donio uredbu kojom se neselektivno ograničavaju trgovačke marže, što je pogodilo i njemački lanac Lidl.

Prema uredbi, maksimalna marža na oko 3.000 proizvoda iz 23 kategorije ograničena je na 20 posto. Trgovci od te marže moraju pokrivati i troškove zakupa, energije, marketinga i osoblja, što značajno smanjuje profitabilnost poslovanja.

List upozorava da bi, ako se takva politika nastavi, strani trgovački lanci mogli potpuno napustiti Srbiju.

Evropska komisija je u svom posljednjem izvještaju već naglasila da je „ograničavanje trgovačkih marži mjera koja narušava tržište, obeshrabruje investicije i nije u skladu s principima EU tržišta“, te je pozvala Beograd da se suzdrži od takvih državnih intervencija.

Handelsblatt podsjeća i da u Srbiji već godinu dana traju antivladini protesti, između ostalog i zbog visokih životnih troškova. Vučić, uz pomoć provladinih medija, krivce pronalazi u stranim trgovačkim lancima poput Deleza i Lidla, koje optužuje da „pljačkaju narod visokim cijenama“.

Posebno ih ljuti to što uredba pogađa samo trgovce s godišnjim prometom većim od 38 miliona eura, dakle uglavnom velike strane lance, dok manji srpski trgovci ostaju izuzeti.

Strane kompanije sada maksimalno smanjuju troškove, nadajući se da će izdržati do februara 2026., kada bi uredba trebala prestati da važi.

Evroposlanik Daniel Freund iz austrijskih Zelenih ocijenio je da „intervencije iliberalnih političara na tržištu dovode do slabije ponude za potrošače i ne približavaju Srbiju evropskom jedinstvenom tržištu“.

List dodaje da Srbija nije usamljena u takvom pristupu — ugledala se na Mađarsku, gdje strani investitori godinama upozoravaju na diskriminaciju Viktora Orbána kroz vanredne poreze, birokratske prepreke i ograničenja marži.

Zbog toga je austrijski lanac Spar podnio žalbu Evropskoj komisiji, koja je protiv Mađarske pokrenula dva postupka zbog kršenja EU ugovora. Austrijska vlada je čak zatražila da se Mađarska tuži pred Sudom pravde EU, ali za sada nije bilo reakcije.

Freund je zaključio da i Orban i Vučić nastoje „okriviti strane trgovce za vlastite loše ekonomske rezultate“, te dodao:

"To što Vučić sada oponaša Orbána — nije dobra vijest".

(Vijesti.ba)