Aktivna fosilna postrojenja ugrožavaju više od dvije milijarde ljudi širom svijeta

U izvještaju pod nazivom "Zašto životni ciklus fosilnih goriva ugrožava život, prirodu i ljudska prava", Amnesty navodi da se više od 18.300 naftnih, gasnih i ugljenih postrojenja nalazi u 170 zemalja širom svijeta, zauzimajući ogromne površine Zemljine površine, piše The Guardian.

Blizina bušotina, postrojenja za preradu, cjevovoda i drugih fosilnih infrastruktura povećava rizik od raka, respiratornih bolesti, srčanih oboljenja, prijevremenih porođaja i smrti, te ozbiljno ugrožava zalihe vode, kvalitet zraka i degradira zemljište.

Gotovo pola milijarde ljudi, uključujući 124 miliona djece, živi unutar jednog kilometra od fosilnih postrojenja, dok je još oko 3.500 novih lokacija u fazi planiranja ili izgradnje, što bi moglo izložiti dodatnih 135 miliona ljudi štetnim emisijama, bakljama i curenjima.

Većina aktivnih projekata stvorila je tzv. žarišta zagađenja, pretvarajući obližnje zajednice i ekosisteme u kontaminirana područja u kojima siromašne i marginalizirane grupe snose nesrazmjerno visok teret izloženosti toksinima. Izvještaj dokumentira razorne zdravstvene posljedice eksploatacije, prerade i transporta fosilnih goriva, te pokazuje kako curenja, baklje i gradnja uništavaju nezamjenjive prirodne ekosisteme i podrivaju ljudska prava, posebno onih koji žive u blizini naftne, gasne i ugljene infrastrukture.

Objava izvještaja dolazi uoči 30. godišnjih klimatskih pregovora u Belému, Brazil, gdje se okupljaju svjetski lideri, bez prisustva SAD-a, najvećeg historijskog emitera stakleničkih plinova, usred rastućeg nezadovoljstva zbog sporog napretka u eliminaciji fosilnih goriva, koja pogoršavaju klimatsku krizu i kršenja ljudskih prava.

- Industrija fosilnih goriva i njeni državni sponzori decenijama tvrde da je ljudski razvoj nemoguć bez fosilnih goriva. Ali znamo da su, pod krinkom ekonomskog rasta, služili pohlepi i profitu bez granica, kršili prava gotovo nekažnjeno i uništili atmosferu, biosferu i okeane - izjavila je Agnès Callamard, generalna sekretarka Amnesty Internationala.

Pozvala je lidere na COP30 da stave ljude, a ne profit i moć, u središte pregovora, te da se obavežu na potpunu i brzu pravednu tranziciju ka održivoj energiji za sve.

COP30 se održava dok se Filipini, Meksiko i Jamajka suočavaju s razornim superolujama koje su pojačane toplijim atmosferama i okeanima, a države su pod sve većim pritiskom da reguliraju fosilne kompanije i okončaju eksploataciju, subvencije, dozvole i potrošnju, u skladu s presudom Međunarodnog suda pravde.


(Vijesti.ba / FENA)