Simpozij posvećen Evliji Čelebiji: Više od 40 stručnjaka istražuje kulturno-historijske tokove BiH

Na skupu učestvuje više od 40 eminentnih stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, Turske, Njemačke, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Srbije, Italije i Kipra, koji će predstaviti rezultate svojih istraživanja.

Direktor Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Aladin Husić podsjetio je da je Sejfudin Kemura početkom 20. stoljeća u Glasniku Zemaljskog muzeja objavio prvi bosanski prijevod odlomaka Čelebijinog putopisa koji se odnosi na Bosanski ejalet.

Godine 1932. Fehim Spaho je u časopisu Hrvatsko kolo objavio članak "Hrvati u Evlija Čelebijinu putopisu", dok je 1967. godine u izdanju "Svjetlosti" objavljen prijevod Hazima Šabanovića, nekadašnjeg direktora Orijentalnog instituta, pod naslovom "Evlija Čelebi – Putopis – Odlomci o jugoslavenskim državama".

Šabanovićev prijevod, koji je doživio više izdanja, sadrži poglavlja iz petog i šestog sveska izdanja Evliya Çelebi Seyahatnamesi (Istanbul, 1896–1900), njegov predgovor te dragocjene komentare u podnožnim bilješkama.

Univerzitetska profesorica dr. Amina Šiljak Jesenković predstavila je istraživanje o tome kako je Čelebi bilježio jezike koji su se govorili u Bosni.

- Između ostalog, navodi da se u Sarajevu govore bosanski, srpski, hrvatski, turski, bugarski i latinski jezik. Međutim, taj 'latinski' ne odnosi se na klasični latinski, već na jednu romano-slavensku skupinu jezika - pojasnila je Šiljak Jesenković.

Dodala je i da se Čelebi bavio etimologijom, tumačeći porijeklo etnonima Bošnjak i pojedine toponime, koje je objašnjavao prema značenju u lokalnom jeziku.

- Zanimljivo je da on neke toponime izvan Bosne – primjerice u Mađarskoj ili Srijemu – povezuje s bosanskim jezikom. U bilješkama piše onako kako je čuo. Posebno razlikuje književni turski jezik, kakav se govori u osmanskom centru, od bosanskog idioma, zapadno-rumelijsko turskog - naglasila je profesorica.

Univerzitetski profesor Slobodan Ilić osvrnuo se na autentičnost Čelebijinih zapisa, odbacujući tvrdnje da je putopisac izmišljao pojedine podatke.

- Evlija Čelebi nije lagao. Ako je negdje došlo do greške, to je zato što nije imao priliku da provjeri. Bio je musahib – pratilac visokog dostojanstvenika na osmanskom dvoru, koji ga je zabavljao, savjetovao i informisao o mjestima koja posjećuju - rekao je Ilić.

Profesor Ilić je radio na originalnim rukopisima Čelebijinog djela, jer tečno govori nekoliko orijentalnih jezika, te je primijetio da su pojedini dijelovi pisani "u hodu", doslovno dok je autor bio na konju, što objašnjava poneku nečitkost rukopisa.

- Šabanovićev prijevod je pošten i kvalitetan, ali je očišćen i cenzurisan – u izdanju iz 19. vijeka Turci su izostavili dijelove koji su sadržavali psovke i otvorene izraze, a koje je Čelebi koristio da upozori putnike. Danas raspolažemo sa možda 80 posto originalnog teksta - istakao je Ilić, najavljujući novo izdanje na kojem radi međunarodni tim stručnjaka u Istanbulu, a među kojima je i on.

Tokom simpozija istraživači će svoje radove predstaviti kroz četiri tematske sesije "Kulturna i materijalna baština BiH", "Osmanska Bosna: društvo i institucije", "Društvo i ekonomija" te "BiH i historiografija".

Na završnom dijelu skupa, 14. novembra profesori i naučnici će raspravljati o pravcima i novim pristupima historiografskoj saradnji između Bosne i Hercegovine i Republike Turske.

Međunarodni naučni skup organizuju Univerzitet u Sarajevu – Orijentalni institut i Centar za istraživanje Evlija Čelebi pri Univerzitetu Fondacije Sultan Mehmed Fatih iz Istanbula.

(Vijesti.ba/Fena)