14.11.2025 / 09:00 Regija - Pad od 13 posto

Pad prodaje nekretnina: Hrvatska bilježi najveći minus na obali

Pad prodaje nekretnina: Hrvatska bilježi najveći minus na obali
Foto: Bloomberg Adria

Na hrvatskom tržištu nekretnina u prvih devet mjeseci 2025. godine evidentirano je 85.600 kupoprodaja, što predstavlja pad od 13 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Analiza agencije Opereta pokazuje da je najveći pad zabilježen u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je promet smanjen za gotovo 30 posto.

Stanovi i apartmani čine najveći dio transakcija – ukupno 17.164 prodaja, također uz pad od 13 posto. Prodaja kuća pala je za 22 posto i iznosila je 2.278 transakcija. Ukupno gledano, stambeni sektor bilježi pad od 14 posto, ali i dalje ostaje najaktivniji dio tržišta.

U Opereti ističu da je tržište i dalje živo, ali da se mijenjaju navike kupaca. Direktor agencije Boro Vujović smatra da trenutne brojke odražavaju kombinaciju faktora: sporiji tempo tržišta u zemljama porijekla najbrojnijih kupaca, više kamatne stope u eurozoni te rast cijena nekretnina u Hrvatskoj.

Tri županije – Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Ličko-senjska – bilježe rast broja transakcija od 13 do 38 posto, što se tumači kao dokaz sve izraženije decentralizacije tržišta i okretanja kupaca sjevernim dijelovima zemlje.

S druge strane, jadranske županije bilježe snažan pad aktivnosti. Najviše je pogođena Splitsko-dalmatinska (−29,7%), zatim Dubrovačko-neretvanska (−27,4%) i Krapinsko-zagorska (−27,9%).

Pad broja stranih kupaca takođe je značajan – 22 posto manje nego prošle godine. Najviše dolaze iz Njemačke, Slovenije i Austrije, ali sve u padu. Porast je zabilježen kod kupaca iz Srbije (+28%), Sjeverne Makedonije (+38%) i Rumunije (+50%).

Vujović objašnjava da je potražnja stranaca većinom usmjerena na nekretnine do 500.000 eura, kojih na obali više nema dovoljno. U Zagrebu je prodano 11.682 nekretnine, što je gotovo 20 posto manje, ali glavni grad ostaje najdinamičnije tržište.

Prema njegovim riječima, tržište ulazi u fazu zrelosti: kupci pažljivije biraju, cijene su stabilnije, a pregovori sve češći.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo