
Prema informacijama iranske agencije Irna, prvi ovogodišnji letovi izvedeni su iznad bazena jezera Urmije, najvećeg u Iranu, koje se posljednjih godina dramatično povlači zbog nedostatka vode.
Zasijavanje će se nastaviti u pokrajinama Istočni i Zapadni Azerbajdžan, a provodi se raspršivanjem tvari koje u atmosferi potiču kondenzaciju ili stvaranje ledenih jezgri u oblacima. Najčešće se koriste srebrni i kalijev jodid, suhi led, sol, ali i novije tehnologije poput nanočestica te električnih ili infracrvenih impulsa. Tvari se u atmosferu unose avionima, dronovima ili zemaljskim generatorima. Iran tvrdi da je razvio vlastitu tehnologiju za ove postupke.
Iako je jučer pala kiša u pojedinim zapadnim i sjeverozapadnim dijelovima zemlje, meteorolozi upozoravaju da to ne mijenja ukupno alarmantno stanje. Prema službenim podacima, ova jesen je najsuša u posljednjih 50 godina, dok su padavine 89 posto ispod dugoročnog prosjeka. Polovina iranskih pokrajina nije imala nijednu kišu mjesecima, a razine vode u rezervoarima su na historijskom minimumu.
U Teheranu je situacija posebno teška. Lokalni zvaničnici navode da u glavnom gradu nije zabilježen ovako nizak nivo padavina više od jednog stoljeća. Iranski predsjednik Masud Pezeškijan nedavno je upozorio da bi, ukoliko kiša ne padne do zime, glavni grad mogao postati nenastanjiv, što je izazvalo veliku zabrinutost. Vlada je kasnije poručila da je izjava imala za cilj upozoriti javnost na ozbiljnost krize, a ne najaviti stvarnu evakuaciju.
Iran godinama trpi posljedice hroničnih suša i sve jačih toplinskih valova, a očekuje se da će klimatske promjene dodatno pogoršati stanje. U regiji i druge države, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, koriste zasijavanje oblaka kao jedan od načina borbe protiv ekstremne suše, ali stručnjaci upozoravaju da je riječ samo o privremenom rješenju koje ne može zamijeniti dugoročne mjere upravljanja vodnim resursima.
(Vijesti.ba)