Izgubljena i zadnja sonda koja je istraživala Veneru

Akatsuki, vrijedna 300 miliona dolara, lansirana je 2010. godine s ciljem proučavanja klime i atmosferskih procesa na Veneri. Letjelica je ubrzo nakon lansiranja doživjela ozbiljan kvar glavnog motora i propustila ključni manevar za ulazak u orbitu. Ipak, misija je doživjela neočekivani preokret: nakon pet godina kruženja oko Sunca, tim je 2015. uspio ubaciti sondu u venusku orbitu koristeći samo male potisnike, prvobitno namijenjene za kontrolu položaja.

JAXA je istakla da je ovo “misija koja je promijenila naše razumijevanje Venere”, planeta čija površina ima temperature koje mogu otopiti olovo i pritisak koji uništava sonde za nekoliko minuta. Akatsuki je, uprkos početnim problemima, utrostručio očekivani životni vijek i poslužio kao temelj za 178 naučnih radova, uz još uvijek rastući broj.

Sonda je najviše doprinijela proučavanju takozvane superrotacije – ekstremno brzog kretanja atmosfere koja se kreće 60 puta brže od rotacije same planete. Zahvaljujući stotinama fotografija, istraživači su otkrili da brzina oblaka zavisi od lokalnog solarnog vremena, što sugerira da solarno zagrijavanje igra ključnu ulogu u pokretanju ovih vjetrova. Ovo otkriće bi moglo imati posljedice i za razumijevanje egzoplaneta, posebno onih koji su plimno zaključani, gdje brza cirkulacija atmosfere može biti presudna za očuvanje uvjeta potrebnih za stabilnu atmosferu.

Pored toga, Akatsuki je zabilježio i neobičnu strukturu u atmosferi nalik luku, koja bi mogla biti rezultat interakcije vjetrova s planinskim lancima Venere – svojevrsni “gravitacijski val” koji se rijetko primjećuje na Zemlji.

JAXA je potvrdila da je posljednji signal primljen 29. maja 2024. godine, nakon što su mjesec dana trajale poteškoće s komunikacijom. Iako su dvije infracrvene kamere otkazale godinu nakon ulaska u orbitu, ostatak instrumenata radio je do kraja misije.

Nove misije prema Veneri već su u razvoju – NASA priprema DAVINCI i VERITAS, dok ESA radi na orbiteru EnVision. Međutim, američki prijedlog budžeta za 2026. godinu, kojim se finansiranje NASA-e smanjuje za 24 posto, doveo je u pitanje realizaciju niza projekata, uključujući i ove. Sa zatvaranjem američke vlade od 1. oktobra, sudbina budućih misija ostaje neizvjesna.

(Vijesti.ba)