Novinarke u BiH suočene s učestalim napadima

Ovi napadi odnose se isključivo na ugrožavanje sigurnosti novinara i novinarki koji se evidentirani u SafeJournalists bazi podataka te ne obuhvataju slučajeve sa elementima rodno zasnovanog nasilja i ugrožavanja profesionalnih i radnih prava, istaknuto je na današnjoj pres-konferenciji u Sarajevu.

Istraživanje je provedeno sa ciljem utvrđivanja postojećeg zakonskog okvira za zaštitu novinarki od profesionalog i rodno zasnovanog nasilja, analize dostupnih mjera zaštite i podrške novinarkama i njihove primjene u praksi, iskustava novinarki koje su doživjele nasilje, kao i donošenja preporuka za unapređenje sigurnosti novinarki u našoj državi.

Istraživačica na projektu i autorica izvještaja Lajla Zaimović Kurtović pojasnila je da je metodologija izvještaja obuhvatila desk istraživanje, analizu relevantnog zakonskog okvira u BiH i međunarodnih konvencija, analizu prakse institucija te prikupljanje podataka kroz fokus grupe i intervjue sa novinarima, urednicima, predstavnicima institucija, kao i nevladinim organizacijama i pravnim stručnjacima iz ove oblasti.

Autorica izvještaja istakla je da u BiH ne postoji institucionalni mehanizam koji bi mogao zaštititi novinarke od nasilja. To znači da BiH nema zakon koji bi zaštitio i pružio podršku žrtvama rodno zasnovanog nasilja koje nije porodično nasilje. Također, u BiH ne postoji zakon koji bi zaštitio novinare i novinarke na osnovu njihove profesije.

Prema njenim riječima, kada se nasilje dogodi i kada ga novinarke prijave, u prosjeku je potrebno oko dvije i po godine da nadležni organi obrade slučaj.

Kako je navela, novinarke smatraju da su izloženije nasilju od muških kolega upravo zato što su žene, a rizik dodatno raste u zavisnosti od faktora poput starosti, geografske lokacije ili bračnog statusa. Vrsta nasilja, dodala je, uglavnom ne zavisi od teme kojom se bave, iako je intenzitet napada pojačan kada izvještavaju o osjetljivim temama.

- Najčešći oblici nasilja kojima su izložene su verbalne i online prijetnje, ali pojedine novinarke doživjele su i fizičke napade te uništavanje imovine. Neki od rodno zasnovanih napada imaju i seksualne konotacije, uključujući prijetnje njihovoj djeci i članovima porodice - istakla je Zaimović Kurtović.

Dodala je da se novinarke najugroženije osjećaju od strane političara i osoba na pozicijama moći. Napomenula je da novinarke u potpunosti razumiju postojeće mehanizme zaštite i podrške u slučajevima napada, ali ih ne koriste zbog nepovjerenja u sistem, kao i zbog nespremnosti da budu percipirane kao žrtve.

- Istovremeno, svjesne su da njihova tišina onemogućava institucionalne promjene i da bi trebale početi prijavljivati nasilje, kako zbog sebe, tako i zbog svojih kolegica, kako bi im dale pozitivan primjer - kazala je.

Naglasila je da je potrebno kontinuirano raditi na podizanju svijesti o važnosti prijavljivanja svakog rodno zasnovanog, ali i bilo kojeg drugog napada na novinare i novinarke.

Zaimović Kurtović je ukazala i na činjenicu da većina medija u BiH nema interne protokole za postupanje u slučaju sigurnosnih incidenata te da su novinarke istakle da im je podrška matičnih redakcija važnija od postojećih mehanizama zaštite i podrške.

Istraživačica i autorica izvještaja navela je i ključne preporuke za medije, medijske organizacije i institucije.

Kako je kazala, medijske organizacije bi trebale provoditi kampanje na društvenim mrežama s ciljem podizanja svijesti među novinarkama o rizicima kojima su izložene te o načinima postupanja u slučaju incidenta. Također, medijske kuće i organizacije trebale bi aktivno zagovarati bolju zakonsku regulaciju online nasilja da bi se smanjio broj napada na novinarke.

- Medijske kuće trebale bi razviti rodno-zasnovane politike koje promovišu jednakost i jasno definišu mehanizme suprotstavljanja rodno-zasnovanoj diskriminaciji unutar redakcija. Istovremeno, medijske organizacije trebaju zagovarati bolju usklađenost domaćeg zakonodavstva s međunarodnim mehanizmima - istakla je.

Dodala je da je potrebno zagovarati pravne izmjene koje bi novinarima i novinarkama osigurale status osoba koje obavljaju posao od javnog interesa, čime bi im bila pružena i adekvatna zakonska zaštita.

Govoreći o preporukama za institucije, Zaimović Kurtović je naglasila da, s obzirom na to da se većina nasilja nad novinarkama dešava online, nadležne institucije trebaju regulisati ovu oblast kroz relevantne zakone i osigurati njihovu harmonizaciju na svim nivoima vlasti

- Institucije bi trebale jačati provođenje zakona o zaštiti od rodno-zasnovanog nasilja, dodatno uskladiti domaće zakonodavstvo s međunarodnim instrumentima te izmijeniti krivično zakonodavstvo kako bi se definirao status novinara i spriječila njihova izloženost nasilju - zaključila je Zaimović Kurtović.

Joško Mandić iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH izjavio je da je u protekloj godini ostvaren određeni napredak kada je riječ o zakonodavnom okviru u BiH, ali da institucionalni napredak i dalje izostaje.

- Sa aspekta institucionalnog okvira ne možemo se pohvaliti značajnim pomacima, iz prostog razloga što novi zakonodavni okvir u Federaciji BiH tek predviđa izgradnju institucionalnih mehanizama i njihov adekvatan odgovor na rodno zasnovano nasilje generalno, pa tako i na nasilje prema novinarkama - kazao je Mandić.

Dodao je da su u Brčko Distriktu uvedene nove zakonske norme u ovoj oblasti, ali da proces uspostave institucionalnog okvira za adekvatan odgovor još traje, dok je u u Republici Srpskoj u skupštinskoj proceduri bio novi zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja protiv žena, međutim, povučen je.

Mandić je naglasio da su preporuke za institucije navedene u izvještaju ujedno i obaveza Agencije te da će one nastaviti biti predmet njihovog kontinuiranog rada.

- To je naša zakonska obaveza koja proizilazi iz domaćeg zakonodavstva, ali i iz međunarodnih obaveza koje je BiH preuzela - zaključio je.

Istraživanje "Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini" provedeno je uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru regionalnog projekta SafeJurnalists.

(Vijesti.ba / FENA)