
Hitne službe svake zime bilježe porast broja srčanih i drugih kardiovaskularnih incidenata upravo tokom obilnih snježnih padavina. Glavni razlog leži u kombinaciji iznenadnog i intenzivnog fizičkog napora s hladnim vremenom.
Prema Harvard Healthu, problem je u tome što se čišćenju snega često prihvataju osobe koje inače nisu fizički aktivne. "Uzimanje lopate i pomjeranje mnogo snega, posebno nakon što mjesecima niste radili ništa fizički, može predstavljati veliko opterećenje za srce", navodi se u njihovom izvještaju.
Hladno vrijeme dodatno pogoršava situaciju jer sužava krvne sudove, što može "povisiti krvni pritisak, prekinuti protok krvi i povećati vjerovatnoću stvaranja krvnih ugrušaka".
Dr Lorens Filips, kardiolog u Medicinskom centru NYU Langone, detaljnije je objasnio ovaj mehanizam: "Fizički, kada vam postane jako hladno, dolazi do sužavanja krvnih sudova. To smanjuje dotok krvi u vaše vitalne organe." Naglasio je da čišćenje snijega nikako ne bi smjelo biti početak vježbanja za one koji nisu u formi.
"Ako niste vježbali i niste se naprezali dugo vremena, ovo nije vrijeme za početak. Količina posla koja je potrebna za čišćenje snega je ogromna. Ljudi potcjenjuju količinu posla koji obavljaju", upozorio je Filips, dodajući da je teško prepoznati trenutak kada treba stati jer je aktivnost usmjerena na cilj – čist prilaz.
Savjeti za sigurno čišćenje snega
Harvard Health preporučuje nekoliko mjera opreza kako bi se smanjio rizik:
Zagrijte mišiće prije nego što počnete.
Čistite manje količine snega umjesto da dižete teške lopate.
Pravite redovne pauze.
Pijte dovoljno vode kako biste ostali hidrirani.
Ne osjećajte pritisak da očistite svaki centimetar snijega.
Odmah uđite unutra ako osjetite bol u grudima, ošamućenost, nedostatak zraka, ubrzan rad srca ili bilo koju drugu fizičku promjenu koja vas zabrinjava.