Poljaci se pripremaju za sve veću prijetnju rata

„Moja generacija je odrasla s tim prijetnjama. Niste morali objašnjavati zašto je to važno“, rekao je 60-godišnji Pruszko dok je na jednoj vojnoj bazi izvan Varšave, jednog hladnog subotnjeg jutra, obnavljao te vještine. Zajedno s desetinama drugih poljskih civila obilazio je sklonište, isprobavao gas maske i vježbao paljenje vatre kresivom, piše britanski Guardian.

Obuka, osmišljena da poveća otpornost civila, dio je novog programa čiji je cilj osposobiti 400.000 poljskih građana do 2027. godine. Dobrovoljna je i otvorena za sve, od školaraca do penzionera.

„Živimo u najopasnijem vremenu od kraja Drugog svjetskog rata“, rekao je ministar odbrane Poljske, Władysław Kosiniak-Kamysz, na predstavljanju programa ranije ovog mjeseca. „Svako od nas mora imati vještine, znanje i praktičnu spremu da se nosi s krizom.“

U Poljskoj postoji snažna svijest o tome kako je njen položaj u centru Evrope historijski čini ranjivom na napade.

Ruska invazija na susjednu Ukrajinu 2022. dodatno je fokusirala pažnju, a ove godine upadi dronova u poljski zračni prostor i talas sabotaža povezanih s ruskim obavještajnim strukturama pojačali su zabrinutost. Najskoriji slučaj bio je eksplozija na željezničkoj pruzi ovog mjeseca, za koju vlasti tvrde da ju je organizirala Rusija s namjerom da izazove žrtve.

Sve to dovelo je do potpune promjene razmišljanja o nacionalnoj sigurnosti. Vlada je odobrila nacrt budžeta za narednu godinu kojim će se odbrambena izdvajanja podići na 4,8% BDP-a – značajno više nego kod gotovo svih drugih članica NATO-a. Novi objekti morat će imati skloništa, a pokrenut je i program obnove starijih, zapuštenih skloništa. U toku je i izgradnja „istočnog štita“ duž granice s Bjelorusijom i ruskom enklavom Kalinjingradom.

Na jednoj isturenoj bazi nekoliko kilometara od granice s Bjelorusijom, brigadni general Roman Brudło, komandant 9. oklopno-konjičke brigade Poljske, rekao je da je ruska invazija na Ukrajinu potpuno promijenila sigurnosnu sliku za Poljsku.

„Mirna vremena su, nažalost, prošla i živimo u teškom, veoma dinamičnom periodu“, rekao je u intervjuu iz svog terenskog ureda, smještenog u kontejneru. „Čitam novine, slušam vijesti, vidim analize različitih obavještajnih zajednica koje govore da ćemo za godinu, dvije ili pet možda biti suočeni s mogućom punom invazijom Rusije. Ne znam. Nadam se da neće.“

Brudło je u vojsku stupio 1996. godine, jer je bio mehaničar i „volio tenkove“. Nakon gotovo tri decenije službe, uključujući rotacije u Iraku i Afganistanu, priznaje da bi se u ratu protiv dronova i sabotaža trebala dopuniti njegova obuka iz tradicionalnog ratovanja.

„Nisam vezan za tenk, nisam zalijepljen za njega, a i svi ovdje prošli su obuke za nove vrste zadataka“, rekao je. „Mislim da će (Rusija) vršiti pritisak na nas hibridno, ispod praga otvorenog rata, da nas iscrpi, ali ne da pređe liniju koja bi nas ujedinila.“

Kapetan Karol Frankowski, zadužen za komunikacije u brigadi, ispričao je kako je ovog ljeta proveo mjesec dana na godišnjoj NATO vježbi Saber Junction u Njemačkoj, zajedno sa vojnicima iz više od deset zemalja. Scenarij je uključivao hibridni napad neimenovanog protivnika, što je dovelo do urušavanja javnog reda i mira i uvođenja ratnog stanja.

„Moj posao bio je kontakt s lokalnim stanovništvom u kriznim okolnostima – glumci su igrali načelnika policije, lokalne novinare, građane – i morali smo se ponašati kao da je zaista uvedeno ratno stanje“, rekao je.

Jedno od hibridnih taktika Rusije, prema Brudłu i Frankowskom, jeste poticanje „ilegalne migracije“ na evropskim granicama. Trenutna zadaća brigade je pomoć graničarima u otkrivanju osoba koje pokušavaju iz Bjelorusije ući u Poljsku, a time i u šengensku zonu. Senzori duž graničnog zida upozoravaju vojnike na svaki pokušaj prelaska. Dan prije posjete novinara Guardiana, vojnici su, kako kažu, uhapsili jednog muškarca iz Afganistana, koji će vjerovatno biti vraćen u Bjelorusiju.

„Radi zaštite naše zemlje, ovo je nužno. Ne znamo ko je taj Afganistanac. Možda špijun, možda neko ko želi iznutra uništiti našu zemlju. Možda čak ruski špijun“, rekao je Frankowski.

Ideja da Moskva i Minsk koriste migracije kao oružje temeljem je bila za oštar obračun sa migrantima koji od 2020. prelaze granicu – politiku koju je vodila prethodna nacionalistička vlada. Zanimljivo, još se malo toga promijenilo otkako je progresivna koalicija Donalda Tuska preuzela vlast prije dvije godine.

Fokus na rusku prijetnju doveo je do toga da su se mnogi liberali, koji su ranije bili zgroženi brutalnim tretmanom azilanata na granici, sada priklonili oštrijim politikama, kaže Aleksandra Chrzanowska iz koalicije aktivista i humanitarnih radnika Grupa Granica. „Drama i tragedija onih koji ovdje dolaze tražiti zaštitu više ne zanimaju ljude“, rekla je.

Chrzanowska ističe da je nacionalna sigurnost važna, ali tvrdi da je fokusiranje na migrante kao prijetnju „krajnje desničarska, rasistička naracija“ bez činjeničnog uporišta. Ona i drugi aktivisti sada su usamljeni glasovi koji se zalažu za ljudska prava onih koji pokušavaju prijeći granicu. Debata o migraciji u Poljskoj, kao i u mnogim evropskim zemljama, pomjerila se oštro udesno, a ovdje je navodna veza između migracije i Rusije čini retoriku još snažnijom.

Pored graničnog zida, izgrađenog za mandata prethodne vlade, novi „istočni štit“ uključivat će i rovove i utvrđenja duž granica s Bjelorusijom i Kalinjingradom, kao prepreku mogućoj invaziji.

Ali, ako rat dođe, vjerovatno neće ličiti na tradicionalne slike tenkova koji prelaze granicu. Štit će uključivati i GPS tornjeve i druge tehnološke sisteme kao zaštitu od dronova.

U Gołdapu, gradu od oko 15.000 stanovnika nekoliko kilometara od granice s Kalinjingradom, mještani su bili prilično smireni uprkos blizini Rusije. „Prijetnja utiče na način razmišljanja, ali iskreno, više bih se brinuo da živim u Varšavi. Strateški, neće ciljati nas ovdje“, rekao je Piotr Bartoszuk, 45, direktor lokalnog srednjeg stručnog centra.

Početkom 2000-ih mještani su često prelazili granicu. Poljaci su u Rusiji točili jeftinije gorivo; Rusi su dolazili u kupovinu ili razgledanje. Danas je granica zatvorena, a objekti koji su nekad bili bar ili mjenjačnica stoje napušteni, obrasli korovom.

„Rusija jeste prijetnja, ali ne velika, jer smo u NATO-u, zaštićeni smo, i ne vjerujem da bi samo tako krenuli na nas, kao što su uradili Ukrajini“, rekla je 15-godišnja Kornelia Brzezińska, koja želi pristupiti vojsci i pohađa vojni smjer u školi.

Ako bi zemlja bila napadnuta, kaže, ne bi oklijevala boriti se. „Otišla bih na front. Zaista volim Poljsku. Ne govorim to olako. Ne bih je napustila – branila bih je“, rekla je.

Napolju, na zidovima školske zgrade, vidljive su ogrebotine u crvenoj cigli nastale od gelera, ostavljene namjerno kao podsjetnik na razaranja koja je Poljska pretrpjela u Drugom svjetskom ratu. Malo je preživjelih tog rata još živo, ali generacijska sjećanja oblikuju strahove od mogućeg novog rata, posebno među starijim Poljacima.

Kako se dan obuke u vojnoj bazi kraj Varšave bližio kraju, Pruszko je rekao da je organizovao i da zaposlenici njegove firme prođu isti kurs preživljavanja.

„Mnogi mlađi uposlenici odrasli su u EU, u vremenu mira, bez osjećaja opasnosti koje pamtimo mi stariji. Nadam se da nam te vještine nikada neće trebati, ali želim da znaju šta treba raditi ako taj trenutak ikada dođe“, rekao je.

(Vijesti.ba)