
Cilj okončanja nuklearne prijetnje Sjeverne Koreje bio je stalna odrednica Nacionalne sigurnosne strategije svakog američkog predsjednika otkako se Pjongjangov program pojavio 2003. godine, ali je u dokumentu objavljenom u petak bio izostavljen.
Izostavljanje bilo kakvog spominjanja Sjeverne Koreje i njenog ubrzanog programa razvoja nuklearnog oružja koje se može isporučiti balističkim projektilima sposobnim da pogode kopneni dio SAD-a podgrijava očekivanja o potencijalnom oživljavanju razgovora između Trumpa i Kim Jong Una, koji su posljednji put održani 2019. godine.
- Trump je govorio o spremnosti da se sastane sa sjevernokorejskim liderom na 'proaktivan' način, što ukazuje da 'želi nešto postići preduzimanjem određenih koraka' - rekao je Hong Min iz Korejskog instituta za nacionalno ujedinjenje, javlja Reuters.
On smatra da tu postoji određeni stepen svjesne namjere, da se ideja denuklearizacije… zapravo ne mora pominjati.
U Trumpovom prethodnom sigurnosnom dokumentu iz prvog mandata 2017. godine, Sjeverna Koreja se spominjala 16 puta kao prijetnja ''našoj domovini'' i odmetnička država koja bi mogla ''upotrijebiti nuklearno oružje protiv Sjedinjenih Država''.
Ovogodišnji dokument predstavlja Trumpovu viziju ''fleksibilnog realizma'', koja se fokusira na obuzdavanje konflikta s Kinom oko Tajvana jačanjem vojne moći američkih saveznika u Aziji, prije svega Južne Koreje i Japana.
(Vijesti.ba / FENA)