
Prema Reutersu, zvaničnici Pentagona rekli su evropskim delegacijama u Washingtonu da SAD žele da Evropa preuzme najveći dio nenuklearnih odbrambenih kapaciteta NATO-a, uključujući obavještajne i raketne sisteme, u roku od dvije godine. Nekoliko evropskih zvaničnika odmah je odbacilo rok kao nemoguć.
Ostaje nejasno da li cilj za 2027. godinu odražava formalni stav Trumpove administracije ili stavove visokih zvaničnika odbrane. Ali upozorenje da bi se SAD mogle povući iz određenih mehanizama koordinacije NATO-a ako Evropa zaostane izazvalo je uzbunu u cijelom savezu.
Reakcija na novu Strategiju nacionalne sigurnosti administracije bila je još otvorenija. Objavljen kasno navečer u petak, dokument optužuje Evropu za prekomjernu regulaciju, cenzuru, pad nataliteta, "civilizacijsko brisanje" kroz imigraciju i gubitak nacionalnog identiteta. Tvrdi se da evropske vlade potkopavaju demokratiju i blokiraju želju svoje javnosti za mirom.
Evropski političari su brzo reagirali i osudili dokument. Njemački ministar vanjskih poslova, Johann Wadephul, rekao je da Evropi "ne trebaju vanjski savjeti". Francuska eurozastupnica Valerie Hayer nazvala je dokument "neprihvatljivim i opasnim", dok je poljski premijer Donald Tusk rekao da je "Evropa vaš najbliži saveznik, a ne vaš problem".
Šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas, u međuvremenu, rekla je da su kritike Washingtona "očekivane" i "djelimično opravdane", ali je naglasila da SAD ostaju "glavni saveznik" Evrope.
Moskva je, nasuprot tome, pozdravila novi američki pristup. Pohvalila je odsustvo Rusije kao direktne prijetnje i poziv da se rat u Ukrajini brzo završi radi "stabilnosti".
(Vijesti.ba / FENA)