24.12.2025 / 20:50 Zanimljivosti - Jedna od najpopularnijih slastica

Havana je slatko naslijeđe Zenice i ZDK-a te kao takva i nematerijalna baština BiH

Havana je slatko naslijeđe Zenice i ZDK-a te kao takva i nematerijalna baština BiH
Foto: Ilustracija
Gastroetno manifestacija u organizaciji Foruma građana Zenica (FGZ), ove je godine bila posvećena torti havana, o kojoj su stručnjaci različitih profila govorili o temi:  „Havana – slatko naslijeđe Zenice i Zeničko-dobojskoig kantona“, ...

... a u toku rasprave potekao je i prijedlog da se „zenička havana“ brendira kao nematerijalnu baštinu Federacije i države Bosne i Hercegovine.

Posjetioci su imali priliku i kušati havane sedam zeničkih slastičarnica te jednu iz kućne radinosti, a predsjednik FGZ-a Mirsad Mujkić istakao je kako su u tom udruženju, koje se bavi promocijom tradicijskih, historijskih i prehrambenih vrijednosti toga grada i kantona, posebno zadovoljni velikim odzivom sugrađana na današnji skup u Hotelu „Dubrovnik“, nekadašnjem Hotelu „Metalurg“.

Upravo je, po svemu sudeći, 1968. godine i počela „priča“ o zeničkoj havani, koja je i danas jedna od najpopularnijih slastica u tom gradu.

- Danas smo čuli da idemo s drugom fazom, a to je institucionalnom zaštitom havane. Predložit ćemo je na listu nematerijalne baštine FBiH, a samim time i države BiH. Ako u tome i ne uspijemo, ovo će biti odlična prilika da je dobro opišemo i ostavimo budućim generacijama šta je to havana- kazao je Mujkić, koji je istakao kako ne insistiraju na tome čija je bolja te koji je recept najbolji.

Bitno je, podvukao je, da živi priča o havani, a što garantira i činjenica da je 448 građana tog grada popunilo anketu FGZ-a o havani.

Poznati zenički sociolog u penziji Sead Pašić, ističe da Zeničani, kako stari tako i mladi, smatraju kako je torta havana „jedan od identitetskih, ključnih dijelova grada“.

- Jest to samo kolač, ali nije nužno samo kolač. Identitet je psihološka kategorija. Nije to nešto što se da čvrsto uhvatiti. Dakle, potrebno je da havana torta bude prezentirana na taj način da je institucije Kantona i Grada prihvate, da joj daju podršku- da bi se ta divna tradicija nastavila- kazao je Pašić.

To je, dodao je, tradicija koja bi mogla služiti budućnosti ljudi, grada, turizma, privrede te „našem divnom osjećaju kako, mi, imamo nešto svoje“.     

Vlasnik slastičarne „Kristal“ Nihad Mušović prenio je iskustva svoga oca, Lutve, koji je u Zenicu došao 1964. godine te se zaposlio u tadašnjem Hotelu „Metalurg“.

- Počeo je raditi s Ćazimom- mislim da se prezivao Baković. Oni su se, tu, udružili, donijeli neke recepture i zajedno počeli da rade. Tu je, negdje, nastala naša, zenička havana. Koja se, što ja znam, nije mijenjala, evo, već 50 i neka godina. Mi taj recept nismo nikada, ništa mijenjali. Kako se tada radila, tako se radi i danas- kazao je Mušović.

Zenička havana, dodao je, sadrži šlag, lješnjake ili bademe- u zavisnosti, tada, kako se šta moglo nabaviti, želatin, bjelanca, jedno jaje i linzer tijesto. Sarajevska havana, napominje, sadrži i višnju, što zenička nema pa je u tome neka, osnovna, razlika.        

Jedna od panelistica bila je i prof. dr. Irzada Taljić sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajeva, istakla je koja je bila iznenađena kada je, još prije dvije godine na ovom forumu, čula kako bi havana mogla biti iz Zenice.

- Zaista podržavam tradicionalnu ishranu, jer ona predstavlja i identitet jednog naroda. Osim turizma, privreda i poljoprivreda se mogu granati, razvijati upravo zahvaljujći našim tradicionalnim jelima. Po tome smo interesantni i karakteristični- kazala je Taljić.

Zaštita havane kao nematerijalne baštine mogla, dodala je, biti i realna opcija ako bi se, primjerice, tražila njena zaštita sa oznakom „tradicionalnog specijaliteta“.

Agencija za sigurnost hrane BiH, dodala je, radi zaštitu „pomoću oznake porijekla ili oznake geografskog porijekla ili tradicionalnog specijaliteta“, a zenička havana je raširena da je imamo i u domaćinstvima.

Ministar privrede ZDK Samir Šibonjić podsjetio je kako je upravo on predložio da se zaštiti „zenička havana“ te da bude ponos Zenice i ZDK-a, koji pokazuje želju da snažno razvija turizam.

- Poznato je da smo formirali Turiostičku zajednicu ZDK-a, a ove smo godine uložili rekordan iznos od 1.260.000 KM za podršku razvoja turizma. Ove je godine rast noćenja u ZDK 15,6 posto i mi želimo da turizam postane jedna od vodećih grada privrede u ZDK- kazao je Šibonjić.

FGZ uspio je kao nematerijalnu baštinu FBiH brendirati „Zenički čimburijadu“, manifestaciju kojom stanovnici toga grada tradicionalno dočekuju prvi dan proljeća.


(Vijesti.ba / FENA)

Izdvajamo