Kako je Dodik zadržao funkciju uprkos zabrani političkog djelovanja?!

Iako je u augustu Sud Bosne i Hercegovine Dodika pravosnažno osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja proglasivši ga krivim da je počinio krivično djelo "Neizvršavanje odluka visokog predstavnika", što bi, kako je Sud BiH ranije naveo u upozorenju Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH podrazumijevalo i pravne posljedice, odnosno da Dodik ne može obnašati dužnost ni predsjednika stranke, Osnovni sud u Banjoj Luci ipak je 27. novembra odbacio prijedlog CIK-a.

Sudski paradoksi

Na pitanje Vijesti.ba upućenom Sudu BiH je li u pravnoj proceduri ovakva situacija, da niža instanca ne ispoštuje odluku državnog suda, moguća, odgovor je da je "u konkretnoj situaciji u pitanju eventualno nepoštivanje odredbi Krivičnog zakona BiH, koje se odnose na pravne posljedice osude".

Podsjetimo, u obrazloženju odluke, Osnovni sud u Banja Luci je ranije naveo kako "Zakonom o vanparničnom postupku ni Zakonom o političkim organizacijama niti bilo kojim drugim zakonom nije određeno da sud koji vodi registar političkih organizacija po službenoj dužnosti pokreće postupak za brisanje lica ovlaštenog za zastupanje političke organizacije iz registra".

Međutim, kako je dilemu o tome da li Dodik i dalje može biti predsjednik SNSD-a ranije objasnio pravni ekspert Nedim Ademović, to bi trebalo biti zabranjeno.

"Po meni, ne gleda se da li određena stranka in concreto prima novac ili ne iz nekog budžeta, već da li je predviđeno da prima novac. SNSD jeste zakonom predviđen da prima novac iz budžeta, a činjenica da je odlukom OHR-a SNSD trenutno isključen iz finansiranja, ne čini ovu situaciju drugačiju", mišljenja je Ademović.

Hronologija postupka

Kako je Sud BiH bio izričit, CIK je u oktobru poslao prijedlog Osnovnom sudu u Banjoj Luci da pokrene vanparnični postupak radi upisa promjene u registar političkih organizacija, odnosno, da se Dodik izbriše kao predsjednik SNSD-a, tj. konkretno da mu se zabrani političko djelovanje upotpunosti.

Međutim, banjalučki sud je naglasio da nema ovlaštenje tumačiti "trenutni pravni položaj i pravnu situaciju", odnosno, ogradio se kako "ne može samoinicijativno mijenjati upis u registru političkih organizacija", ali i da "nije zaprimio nikakav zahtjev za promjene od strane nadležnih institucija entiteta RS, odnosno Bosne i Hercegovine, a niti od strane stranke ili njenog predstavnika koji je ovlašten za zastupanje".

Ipak, kasnije je Osnovni sud u Banjoj Luci vratio podnesak CIK-u "radi ispravke i dopune", tražeći da CIK jasno precizira da li je njihov podnesak zaista "prijedlog" vanparničnog postupka za promjenu podataka u registru političkih organizacija.

Tako je CIK tada ponovno "prebacio lopticu" u dvorište Osnovnog suda u Banjaluci.

Erna Šahbazović
(Vijesti.ba)