Ministrica Duraković: Nastavit ćemo s ulaganjima u obrazovanje na svim nivoima

Kada je riječ o predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, ministrica kaže kako su uložena više od dva miliona maraka u programe inkluzije, sigurnosti, kvaliteta nastave i jednakih obrazovnih šansi.

- Posebno bih istakla podršku radu četiri ustanove socijalne zaštite – Pazarić, Hum Sarajevo, Drin i Bakovići, u kojima se provode odgojno-obrazovne aktivnosti za djecu i mlade u najosjetljivijim kategorijama. Smatram da je upravo ova vrsta podrške pokazatelj da obrazovna politika mora imati i snažnu socijalnu dimenziju - naglasila je.

Po njenim riječima, u visokom obrazovanju fokus je bio na kvaliteti studiranja i unapređenju studentskog standarda, pa je u skladu s tim ponovo uspostavljen program podrške radu studentskih centara i domova u Federaciji BiH.

- Ovim programom osigurana su sredstva za unapređenje uslova smještaja, ishrane i svakodnevnog života studenata u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Zenici i Bihaću, što smatramo važnim korakom ka ravnomjernijem i pravednijem sistemu visokog obrazovanja - naglasila je Duraković u razgovoru za Fenu.

Podrška istraživačkom radu

U oblasti nauke posebno je istakla značajno povećana ulaganja u istraživački i istraživačko-razvojni rad.

- U odnosu na prosjek prethodnih 15 godina, ulaganja su četverostruko povećana, a kroz različite programe podrške uloženo je više od 6,7 miliona konvertibilnih maraka, čime je obuhvaćeno više od 370 korisnika. Posebno važnim smatram i činjenicu da je 1,1 milion maraka usmjeren na podršku radu institucija nauke i kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu, čime je osiguran kontinuitet njihovog djelovanja - kazala je ministrica.

Duraković naglašava kako će u 2026. godini poseban akcenat biti na strateškom planiranju i jačanju sistemskih rješenja, posebno u oblasti nauke, inovacija i tehnologije.

- U tom kontekstu, započeli smo proces izrade jedinstvene Strategije razvoja nauke, inovacija i tehnologije u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2027.–2034. godine, koja po prvi put objedinjuje ove tri oblasti u jedan integrirani okvir. Cilj Strategije je povezivanje nauke, obrazovanja i privrede, jačanje inovacijskog ekosistema, podrška istraživačima i razvoju novih tehnologija, kao i stvaranje uslova za kvalitetna radna mjesta i zadržavanje mladih stručnjaka - naglasila je.

Dodala je kako se strategija direktno naslanja na Ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih nacija i krovnu Strategiju razvoja Federacije BiH, s posebnim fokusom na digitalnu transformaciju i zelenu ekonomiju.

- U njenoj izradi učestvuju predstavnici nadležnih institucija, akademske zajednice, privrede i administracije, jer vjerujemo da samo kroz partnerski pristup možemo dobiti dokument koji će biti primjenjiv u praksi. Pored toga, u 2026. godini nastavit ćemo s ulaganjima u obrazovanje na svim nivoima, unapređenjem studentskog standarda, međunarodnom saradnjom i jačanjem inkluzivnih obrazovnih politika, kako bismo osigurali stabilan i održiv razvoj sistema obrazovanja i nauke u Federaciji BiH - potvrdila je Duraković.

Bolonjski proces u BiH

Osvrnula se i na primjenu Bolonjskog procesa, kazavši kako taj proces ne treba posmatrati kao završen model, već kao kontinuiran reformski proces koji se u različitim zemljama primjenjuje s različitim stepenom uspješnosti.

- U tom smislu, ne bih rekla da je Bolonjski proces na domaćim univerzitetima samo teorija, ali je jasno da još postoji prostor za dalje unapređenje i punije korištenje njegovih potencijala - istakla je ministrica.

Kazala je kako Ministarstvo na čijem je čelu nema direktnu nadležnost nad nastavnim planovima i programima univerziteta, ali ima važnu ulogu u stvaranju uslova koji omogućavaju kvalitetniju primjenu reformskih principa.

- Upravo iz tog razloga poseban fokus smo stavili na jačanje međunarodne mobilnosti studenata i nastavnika, kao jedne od ključnih vrijednosti Bolonjskog procesa. Konkretno, u proteklom periodu povećali smo broj stipendija za međunarodnu akademsku mobilnost u okviru CEEPUS programa sa 100 na 140, čime smo omogućili većem broju studenata i nastavnika razmjenu iskustava, uporedivost studijskih programa i usklađivanje s evropskim akademskim standardima. Također, reaktivirali smo i program studentskih praksi u inozemstvu, koji omogućava da studenti steknu odgovarajuće vještine i iskustva iz svoje oblasti u međunarodnom okruženju. Smatramo da se Bolonjski proces upravo kroz ovakve oblike mobilnosti i međunarodne saradnje najjasnije potvrđuje u praksi - ističe Duraković.

Po njenim riječima, istovremeno su omogućili i nabavku visokoškolskih udžbenika i aktuelne stručne literature za univerzitetske biblioteke u Federaciji Bosne i Hercegovine, kako bi studenti i nastavnici imali dostupne savremene izvore za učenje i istraživanje.

Izdvojili su sredstva i za prvu fazu izgradnje multifunkcionalnog objekta Univerzitetske biblioteke Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru u iznosu od 229.000 KM, koji je zamišljen kao savremeni prostor za učenje, istraživanje i studentski rad.

Ovakva ulaganja imaju za cilj jačanje akademskog okruženja i stvaranje preduslova za suštinsku, a ne samo formalnu primjenu principa Bolonjskog procesa, kaže ministrica.

Srednjoškolsko obrazovanja i praksa

Kada je u pitanju srednjoškolsko obrazovanje, Duraković smatra da je ne samo moguće, nego i nužno da srednjoškolsko obrazovanje ide u pravcu jačeg povezivanja teorijskih znanja s praktičnim vještinama.

Savremeni obrazovni sistemi, posebno u zapadnim zemljama, pokazali su da učenici najbolje uče kada imaju priliku stečeno znanje primijeniti u praksi, ocijenila je.

- I kod nas već postoje pozitivni primjeri uvođenja dualnog obrazovanja i jačanja praktične nastave, posebno kroz saradnju škola i privrede, što pokazuje da ovakav model može biti primjenjiv i u našem kontekstu. Iako su nadležnosti u oblasti obrazovanja na kantonalnom nivou, Federalno ministarstvo prepoznaje značaj ovih procesa i nastoji biti partner i podrška reformskim inicijativama. U tom okviru, kroz programe podrške školama poseban fokus stavljamo na unapređenje uslova za izvođenje nastavno-obrazovnog procesa i opremanje školskih kabineta, kako bi se učenicima omogućilo više praktične, eksperimentalne i projektne nastave - kazala je ministrica.

Dodala je da je teško govoriti o kvalitetnoj praksi u obrazovanju bez adekvatne opreme i savremenih nastavnih sredstava.

- Važno je naglasiti da praksa i teorija ne trebaju biti suprotstavljene, već međusobno povezane. Cilj je obrazovni sistem koji učenicima pruža čvrste teorijske osnove, ali ih istovremeno priprema za tržište rada, daljnje obrazovanje i životne izazove - naglasila je Duraković.

Dugoročnim mjerama ojačati kvalitetu nastave

Ona je govorila i o efikasnosti obrazovnog sistema u BiH osvrćući se na rezultate PISA istraživanja iz 2018. godine koji su, kako je kazala, jasno pokazali da naš obrazovni sistem ima ozbiljne izazove, posebno kada je riječ o funkcionalnoj pismenosti i primjeni znanja u praksi.

- U okviru svojih nadležnosti, Ministarstvo je, nakon objave PISA rezultata, usmjerilo programe podrške ka unapređenju kvalitete nastave, s posebnim fokusom na razvoj funkcionalnih znanja i vještina učenika, primjenu savremenih nastavnih metoda, kao i jačanje kompetencija nastavnika kroz stručno usavršavanje. Cilj ovih programa je da se nastava postupno pomjeri od reprodukcije gradiva ka učenju koje razvija kritičko mišljenje, kreativnost i primjenjiva znanja - naglasila je.

Po njenim riječima, posebna pažnja posvećena je inkluzivnom obrazovanju i stvaranju jednakih uslova za učenje, kroz podršku školama i učenicima, unapređenje školskog okruženja i sigurnosti.

- Smatramo da kvaliteta obrazovanja mora biti zasnovan na pristupu koji prepoznaje različite potrebe učenika i omogućava svakom djetetu da ostvari svoj puni potencijal. Iako Bosna i Hercegovina nije učestvovala u PISA 2022. ciklusu, ostajemo opredijeljeni za kontinuiran rad na unapređenju kvaliteta obrazovanja, jer su obrazovni rezultati uvijek odraz dugoročnih i sistemskih procesa, a ne kratkoročnih mjera - poručuje ministrica.

Kurikularna reforma u BiH

Govoreći o kurikularnoj reformi u Bosni i Hercegovini, Duraković naglašava kako to nije jedinstven, centraliziran proces, nego da se provodi postepeno i u skladu s nadležnostima kantona, uz oslonac na zajedničke državne okvire.

Ključnu stručnu ulogu u tom procesu, kako je kazala, ima Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, koja je 2018. godine donijela „Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa“ definiranu na ishodima učenja, kao temelj za reforme na svim nivoima obrazovanja.

- Na osnovu ove zajedničke jezgre, većina kantona u Federaciji BiH započela je ili provodi inoviranje nastavnih planova i programa, bilo kroz izradu i implementaciju novih kurikuluma, bilo kroz faznu ili eksperimentalnu primjenu u osnovnim i srednjim školama. Taj proces je dinamičan i različit po kantonima, ali je važno naglasiti da se reforme u praksi već dešavaju - istakla je.

Dodala je kako je uloga Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke u tom procesu da, u okviru svojih nadležnosti, bude partner i podrška reformskim naporima, kroz koordinaciju, savjetodavnu podršku i programe koji unapređuju kvalitetu nastave, kompetencije nastavnika i uslove u kojima se reforma provodi.

- Naš fokus je da kurikularna reforma ne ostane formalna promjena dokumenata, već da doprinese razvoju funkcionalnih znanja, kompetencija i savremenih vještina učenika - poručila je federalna ministrica obrazovanja i nauke Jasna Duraković.

(Vijesti.ba/Fena)