Prema navodima tih izvora, Trumpova frustracija ruskim ponašanjem u pregovorima dovela je do konkretnih poteza, uključujući zapljenu ruskog tankera koji je bio pod sankcijama, kao i davanje saglasnosti za novi, znatno oštriji paket sankcija protiv Moskve. Time je, kako ocjenjuju sagovornici Telegrapha, Kremlju poslata jasna poruka da se vrijeme za odugovlačenje približava kraju.
„On djeluje po principu mrkve i batine. A čini se da je s mrkvama završio“, rekao je listu jedan izvor blizak Trumpovom najužem krugu saradnika. Drugi sagovornik naveo je da je američkom predsjedniku sve zamornija ruska pregovaračka taktika koju opisuje kao „dva koraka naprijed, jedan nazad“.
Trumpovo sadašnje raspoloženje predstavlja odstupanje od ranijih stavova, kada je znao javno govoriti pozitivno o Putinu, pa čak i dio odgovornosti za rat pripisivati Ukrajini. Međutim, više sadašnjih i bivših američkih zvaničnika tvrdi da se razmišljanje Trumpove administracije sve više približava evropskom stavu – da ruski predsjednik zapravo kupuje vrijeme i izbjegava suštinske dogovore.
U srijedu su američke specijalne snage, uprkos riziku od direktne konfrontacije s Moskvom, izvršile akciju na ruskom tankeru pod sankcijama. Samo nekoliko sati kasnije Bijela kuća je potvrdila da je Trump tokom sastanka sa senatorom Lindseyjem Grahamom dao zeleno svjetlo zakonskom prijedlogu o novim sankcijama Rusiji. Taj prijedlog bi predsjedniku SAD-a dao izuzetno široke ovlasti za ekonomsku izolaciju Rusije, uključujući mogućnost uvođenja carina do 500 posto na robu iz zemalja koje kupuju rusku naftu, naftne derivate ili uran.
Prema riječima jednog bivšeg američkog zvaničnika, administraciju posebno frustrira rusko ponašanje tokom pregovora. „Rusi djeluju kao da su spremni za dogovor, a onda, kada se dođe do tema za koje se mislilo da bi mogle biti prihvatljive, ili pojačaju pritisak ili jednostavno prestanu razgovarati“, rekao je on, dodajući da je Ukrajina pokazala veću spremnost na kompromis.
Tokom cijelog rata Trump je često mijenjao ton prema objema stranama, nastojeći ispuniti predizborno obećanje da će brzo osigurati mir. Ipak, njegove ranije izjave da vjeruje kako Putin iskreno želi mir zabrinjavale su evropske saveznike Ukrajine, koji su upozoravali da su nakon „toplih razgovora“ često uslijedili ruski raketni i dronovski napadi.
Takvi strahovi dodatno su pojačani nedavnim događajima, uključujući ruske napade balističkim raketama i dronovima na Kijev, kao i ispaljivanje projektila na Lavov, grad koji se nalazi svega četrdesetak kilometara od granice s Poljskom, članicom NATO-a i Evropske unije. Ukrajinske vlasti poručile su da se time testira odlučnost transatlantske zajednice.
Trump je u posljednje vrijeme i javno pokazao lično nezadovoljstvo Putinom. „Nisam oduševljen Putinom, ubija previše ljudi“, rekao je na konferenciji za novinare u Mar-a-Lagu. Također je odbacio ruske tvrdnje da je Ukrajina dronom napala jednu od Putinovih rezidencija, poručivši da SAD ne vjeruju da se taj napad dogodio.
Ipak, Telegraph podsjeća da su i raniji pokušaji zaoštravanja odnosa s Moskvom često završavali popuštanjem pritiska. Jedan bivši član Trumpovog Vijeća za nacionalnu sigurnost ocijenio je da je i ova promjena tona više operativne nego strateške prirode.
„Možda će snažnije reagirati na pojedine poteze, ali njegova strateška želja da brzo završi rat u Ukrajini ostaje nepromijenjena“, rekao je on.
Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly poručila je da se Trumpov cilj nije promijenio, naglasivši da je predsjednik fokusiran na okončanje rata i zaustavljanje, kako je navela, besmislenog ubijanja.
(Vijesti.ba)
