
U razgovoru za emisiju Today na BBC Radiju 4, Guterres je rekao da u Washingtonu postoji „jasno uvjerenje“ da multilateralna rješenja nisu relevantna, te da je presudna primjena moći i utjecaja SAD-a, ponekad i mimo normi međunarodnog prava.
Komentari dolaze nekoliko sedmica nakon američkog napada na Venezuelu i zarobljavanja njenog predsjednika, kao i u kontekstu ponovljenih prijetnji Donalda Trumpa da će anektirati Grenland.
Guterres smatra da su osnivački principi UN-a, uključujući jednakost država članica, ozbiljno ugroženi. Podsjetio je i na ranije Trumpove napade na UN, kada je američki predsjednik doveo u pitanje svrhu organizacije, tvrdeći da je sam okončao više ratova bez pomoći UN-a.
Generalni sekretar je priznao da se UN teško nosi s provođenjem međunarodnog prava, naglašavajući da, iako je organizacija aktivna u rješavanju globalnih sukoba, nema stvarne poluge moći, za razliku od velikih sila. Postavio je pitanje da li se ta moć koristi za trajna rješenja ili samo za kratkoročne političke dobitke.
Guterres je naglasio da je UN-u potrebna ozbiljna reforma kako bi odgovorio na „dramatične izazove“ s kojima se suočava 193 države članice. Posebno je kritikovao Vijeće sigurnosti UN-a, koje smatra neefikasnim i nedovoljno reprezentativnim, te ukazao na zloupotrebu prava veta od strane stalnih članica, uključujući SAD i Rusiju, u sukobima u Ukrajini i Gazi.
Govoreći o ratu u Gazi, Guterres je rekao da je UN bio spriječen da distribuira humanitarnu pomoć zbog izraelskih ograničenja, te da je pomoć mogla biti dostavljena tek nakon uspostave primirja. Istakao je da UN nije bio nemoćan, već ograničen okolnostima na terenu.
Zaključno, Guterres je upozorio da „rješenja iz 1945. godine“ ne mogu odgovoriti na probleme današnjeg svijeta, ali je izrazio uvjerenje da se moćnima mora suprotstaviti kako bi se očuvao međunarodni poredak i stvorio bolji svijet.
(Vijesti.ba)