Satelitski snimci otkrivaju rapidan porast algi u svjetskim okeanima

Glavni uzroci ovog fenomena smatraju se globalno zagrijavanje i prekomjerno obogaćivanje voda hranjivim materijama s poljoprivrednih površina i drugih izvora zagađenja, piše The Guardian.

Prema istraživanju Univerziteta Južna Florida, tokom posljednje dvije decenije cvjetovi makroalgi u tropskom Atlantiku i zapadnom Pacifiku rasli su u prosjeku 13,4 posto godišnje.

Najveći porast zabilježen je nakon 2008. godine. Autori studije upozoravaju da bi ova promjena mogla zamutiti okeanske vode, što bi uticalo na ekologiju i geokemiju, te potencijalno ubrzalo klimatske promjene.

"Prije 2008. godine veći cvjetovi makroalgi nisu zabilježeni, osim sargasa u Sargasskom moru", izjavio je Chuanmin Hu, profesor oceanografije na USF College of Marine Science i glavni autor studije. "Čini se da na globalnom nivou svjedočimo promjeni iz okeana siromašnog makroalgama u okean bogat makroalgama."

Istraživanje je pokrenuto nakon izvještaja o širenju cvjetova algi u Atlantiku i Pacifiku. Među najpoznatijim primjerima je Great Atlantic Sargassum Belt, vidljiv iz svemira i proteže se od Meksičkog zaliva do ušća rijeke Kongo.

Drugi primjeri uključuju prsten oko otočja Četam (Chatham) kod Novog Zelanda, snimljen ovog mjeseca od strane NASA-e, te tzv. "crvenu plimu" uz obalu Floride.

Naučnici su koristili umjetnu inteligenciju za analizu 1,2 miliona satelitskih snimaka okeana snimljenih između 2003. i 2022. godine. Studija, koja pruža prvu globalnu sliku plutajućih algi, otkrila je da su cvjetovi makroalgi rasli 13,4 posto godišnje, dok su mikroalge, poput fitoplanktona, rasle znatno sporije, oko 1 posto godišnje.

Autori studije ističu da se najveći dio povećanja makroalgi i nakupina mikroalgi dogodio u posljednjoj deceniji, što je u skladu s ubrzanim globalnim zagrijavanjem okeana od 2010. godine. Identifikovane su prekretnice u 2008., 2011. i 2012. godini za tri različite vrste morskih algi u različitim okeanima.

Dok su makroalge poput sargasa bujale u nekim regijama, fitoplanktoni nisu pokazali sličan rast, što sugeriše da su osjetljiviji na promjene temperature i eutrofikaciju, proces obogaćivanja vode hranjivim materijama.

"Iako su promjene već prisutne, vjerujemo da se dogodila promjena režima koja pogoduje makroalgama. To može imati značajan utjecaj na radijacijsko forsiranje u atmosferi, dostupnost svjetlosti u okeanu, sekvestraciju ugljika, biogeokemiju okeana i stabilnost gornjeg sloja okeana", naveli su naučnici.

Nalazi studije objavljeni su u časopisu Nature Communications.

(Vijesti.ba)