
Istraživanje, provedeno u 38 evropskih zemalja na više od 37.000 ispitanika, pokazuje da većina ljudi smatra kako AI uništava više radnih mjesta nego što stvara novih. Ova percepcija je posebno izražena u ekonomski razvijenim zemljama i iznenađujuće je stabilna.
Rezultati pokazuju da oni koji vide AI kao prijetnju radnim mjestima nisu samo nezadovoljni funkcionisanjem demokratije, već se i manje uključuju u političke diskusije, građanske inicijative i donošenje odluka vezanih za tehnologiju. Kada ljudi osjećaju da ih tehnologija može zamijeniti, prirodno sumnjaju u politički sistem i manje vjeruju institucijama.
Da bi se provjerila uzročno-posljedična veza, provedeni su eksperimenti u SAD-u i Velikoj Britaniji. Učesnici kojima je AI predstavljana kao zamjena za radna mjesta pokazali su značajno manje povjerenja u demokratske institucije i manju spremnost za političko angažovanje u vezi s tehnologijom.
Studija pokazuje da društvene posljedice AI počinju već kada ljudi očekuju gubitak radnih mjesta. Strahovi i očekivanja sami po sebi mogu mijenjati političke stavove, čak i prije nego što radna mjesta zaista nestanu.
Način na koji se razgovara o AI već može oblikovati stavove građana prema demokratiji. Ipak, postoji i prilika za promjenu. Javna percepcija AI može se mijenjati kroz ciljanu komunikaciju i uključivanje građana u oblikovanje tehnološke budućnosti, saopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.
(Vijesti.ba / FENA)