Amerika ozbiljno razmatra udare na Iran, ovo su opcije

Međutim, izraelski i arapski zvaničnici smatraju da zračni napadi sami po sebi ne mogu srušiti klerikalnu vlast. Dva američka izvora upoznata s raspravama navode da Trump želi stvoriti uvjete za promjenu režima nakon što je gušenje protesta ranije ovog mjeseca slomilo nacionalni pokret, pri čemu su ubijene hiljade ljudi, piše Reuters.

Opcije na Trumpovom stolu

Kako bi to postigao, Trump navodno razmatra udare na komandante i institucije koje Washington smatra odgovornima za nasilje, s ciljem da se protestantima ulije samopouzdanje potrebno za preuzimanje vladinih i sigurnosnih zgrada.

Jedan od američkih izvora naveo je da opcije o kojima raspravljaju Trumpovi saradnici uključuju i znatno veći napad s trajnijim posljedicama, moguće na postrojenja za balističke projektile koji mogu dosegnuti američke saveznike na Bliskom istoku ili na iranski program obogaćivanja nuklearnog materijala.

Drugi američki izvor ističe da Trump još nije donio konačnu odluku o smjeru djelovanja, pa tako ni o vojnoj opciji. Dolazak američkog nosača aviona USS Abraham Lincoln i pratećih ratnih brodova na Bliski istok ove sedmice proširio je Trumpove mogućnosti za vojnu akciju, nakon što je više puta prijetio intervencijom zbog gušenja protesta u Iranu, prenosi Index.hr.

Saveznici upozoravaju: Udari bi mogli imati kontraefekat

Četiri arapska zvaničnika, tri zapadna diplomata i visoki zapadni izvor, čije su vlade obaviještene o raspravama, izrazili su zabrinutost. Smatraju da bi takvi udari, umjesto da izvedu ljude na ulice, mogli dodatno oslabiti pokret koji je već uzdrman nakon najkrvavije represije od Islamske revolucije 1979. godine.

Alex Vatanka, direktor Iranskog programa na Institutu za Bliski istok, rekao je da bez značajnijih prebjega unutar vojske iranski protesti ostaju "herojski, ali nadjačani". Visoki izraelski zvaničnik s direktnim saznanjima o planiranju između Izraela i SAD-a izjavio je da Izrael ne vjeruje da zračni udari sami mogu srušiti Islamsku Republiku.

"Ako želite srušiti režim, morate poslati kopnene snage", rekao je, dodavši da bi Iran, čak i da SAD ubije vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hameneija, "imao novog vođu koji bi ga zamijenio". Smatra da samo kombinacija vanjskog pritiska i organizovane domaće opozicije može promijeniti politički pravac Irana.

Hiljade ubijenih tokom protesta

Iransko rukovodstvo je, prema riječima izraelskog zvaničnika, oslabljeno nemirima, ali i dalje čvrsto drži vlast uprkos dubokoj ekonomskoj krizi koja je potaknula proteste. Više američkih obavještajnih izvještaja došlo je do sličnog zaključka: uslovi koji su doveli do protesta i dalje postoje i slabe vladu, ali bez većih pukotina u vlasti, rekle su dvije osobe upoznate s tim izvještajima.

Vrhovni vođa Hamenei javno je priznao nekoliko hiljada smrtnih slučajeva tokom protesta, okrivivši za nemire Sjedinjene Američke Države, Izrael i, kako ih je nazvao, „pobunjenike“. Američka grupa za ljudska prava HRANA navodi da je broj poginulih u nemirima 5.937, uključujući 214 pripadnika sigurnosnih snaga, dok zvanični podaci govore o 3.117 mrtvih. Reuters nije mogao nezavisno provjeriti te brojke.

Hamenei i borba za nasljedstvo

U dobi od 86 godina, Hamenei se povukao iz svakodnevnog upravljanja, smanjio javne nastupe i vjeruje se da boravi na sigurnim lokacijama nakon što su izraelski udari prošle godine usmrtili mnoge visoke iranske vojne zapovjednike, rekli su regionalni zvaničnici. Svakodnevno upravljanje prešlo je na osobe povezane s Korpusom čuvara islamske revolucije (IRGC), uključujući višeg savjetnika Alija Larijanija.

Međutim, Hamenei zadržava konačnu riječ o pitanjima rata, nasljeđivanja i nuklearne strategije, što znači da su političke promjene veoma teške dok je on na sceni. U Washingtonu i Jerusalemu neki zvaničnici tvrde da bi tranzicija vlasti u Iranu mogla prekinuti nuklearni zastoj i otvoriti vrata saradnji sa Zapadom.

Ipak, upozoravaju da nema jasnog nasljednika Hameneija. Arapski zvaničnici i diplomate vjeruju da bi u tom vakuumu IRGC mogao preuzeti vlast, učvrstiti tvrdu liniju vladavine te produbiti nuklearni zastoj i regionalne tenzije.

Strah od regionalnog haosa

Zemlje u regiji, od Zaljeva do Turske, preferiraju obuzdavanje Irana umjesto njegovog kolapsa – ne iz simpatija prema Teheranu, već iz straha da bi nemiri unutar nacije od 90 miliona ljudi mogli izazvati nestabilnost daleko izvan iranskih granica.

Upozoravaju da bi se rascjepkani Iran mogao pretvoriti u građanski rat, kao što se dogodilo nakon američke invazije na Irak 2003. godine, što bi izazvalo val izbjeglica, potaknulo islamistički militantizam i prekinulo protok nafte kroz Hormuški moreuz.

Najozbiljniji rizik, upozorio je analitičar Vatanka, jeste fragmentacija u „Siriju u ranoj fazi“, s rivalskim jedinicama i pokrajinama koje se bore za teritoriju i resurse. Zaljevske države, dugogodišnji američki saveznici, strahuju da bi bile prve mete iranske odmazde.

Šta je najvjerovatniji ishod?

Saudijska Arabija, Katar, Oman i Egipat lobirali su u Washingtonu protiv napada, a saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman poručio je iranskom predsjedniku da Rijad neće dozvoliti korištenje svog zračnog prostora za vojne akcije protiv Teherana.

"Sjedinjene Države mogu povući okidač“, rekao je jedan od arapskih izvora, „ali one neće živjeti s posljedicama. Mi hoćemo.“ Najvjerovatniji ishod je „postepena erozija – prebjezi elita, ekonomska paraliza, osporavano nasljeđivanje – koja iscrpljuje sistem dok se ne slomi", zaključio je analitičar Vatanka.


(Vijesti.ba)