
Legalni dolasci bit će primarno usmjereni na radnike koje evropske ekonomije trebaju.
U skladu s tim, Vlada Hrvatske usvojila je izmjene Zakona o nadzoru državne granice, koje omogućuju ciljano i privremeno pojačavanje nadzora na dijelovima unutarnje granice Schengena. To znači da Hrvatska u slučaju potrebe može regulisati promet na određenim graničnim prijelazima ili privremeno zatvoriti dijelove granice, ali u okviru šengenskih pravila.
Izmjene zakona ne uvode nove ovlasti, ali preciziraju postupke i odgovornosti nadležnih tijela, prije svega Ministarstva unutrašnjih poslova, koje je određeno kao glavno tijelo za procjenu rizika. Hrvatski sistem granične kontrole sada je i formalno priznat kao službeni sigurnosni pristup EU, što širi odgovornost s rubnih država na cijelu Uniju.
EU procjenjuje da migracijski pritisci neće sami splasnuti, s obzirom na to da trenutno provodi tek četvrtinu naloga za povratak ilegalnih migranata. Novi sistem predviđa aktivno zaustavljanje i vraćanje ilegalnih migranata, dok se u strategiji razmatra i uspostavljanje povratnih centara u trećim zemljama, slično talijanskom modelu primijenjenom djelimično u Albaniji.
U slučaju prelijevanja migracijskog ili sigurnosnog pritiska, te po potrebi zbog privremenih kontrola susjednih država ili pojave zaraze, Hrvatska može pojačati nadzor i prilagoditi rad graničnih prijelaza ili promet na određenim dionicama autocesta. Ovaj pristup omogućava zaštitu granice i migracijsku kontrolu, a da se pritom ne zatvara granica u potpunosti, zadržavajući šengenski okvir.
(Vijesti.ba)