Počinje ZOI 2026: Šta sve trebate znati o zimskoj Olimpijadi?

Svečana ceremonija počet će u 20 sati, a bit će održana na kultnom stadionu San Siro. Glavna mjesta domaćinstva su Milano i Cortina d’Ampezzo, a sportovi se održavaju na više lokacija u sjevernoj Italiji. Zanimljivo je kako će ceremonija zatvaranja biti u antičkoj Areni u Veroni.

Na ZOI 2026. nastupit će 2.871 sportista iz 92 zemlje, uz skoro ravnopravnu zastupljenost polova. Održava se 116 medaljskih disciplina u 16 sportova, uključujući alpsko skijanje, biatlon, hokej na ledu, klizanje, skeleton, skijaško planinarenje kao novu disciplinu itd.

Zanimljivo je da će ovo biti prvi put da Igre neće biti održane u samo jednom, već u više gradova sa akcentom na Milano i Cortinu. Milano je domaćin hokeja na ledu te brzog i umjetničkog klizanja, dok su Cortina, Bormio, Livigno, Predazzo i Tesero rezervisani za planinske i nordijske sportove.

Olimpijske igre će biti moguće pratiti na kanalima Eurosporta, koji ima ekskluzivna TV prava za ovaj događaj, a prva takmičenja počela su već prije ceremonije otvaranja, uključujući karling.

Prve medalje bit će dodijeljene u subotu, 7. februara, u disciplinama poput alpskog skijanja, skijaškog trčanja, ski skokova, brzog klizanja i snowboarda.

BiH na ZOI 2026.

Bosnu i Hercegovinu će na Olimpijskim igrama predstavljati petoro sportista: alpski skijaši Elvedina Muzaferija, Marko Šljivić i Esma Alić, te nordijski skijaši Strahinja Erić i Teodora Dalipara. Osim pet sportista, tim će pratiti šest trenera — Mladen Plakalović, Dragan Jeftović, Nicola Quaquarelli, Edhem Bajrić, Faris Zuhrić i Željko Šljivić, kao i fizioterapeutkinja Petra Baumkircher.

Nositelji zastave na otvaranju bit će Elvedina Muzaferija i Marko Šljivić.

Od bh. takmičara prvi nastup će imati Elvedina Muzaferija, najbolja bh. skijašica, koja će u nedjelju, 8. februara voziti spust. Ona će nastupiti na ukupno tri discipline, a osim spusta pokušat će ostvariti što bolje vrijeme u super-veleslalomu (12. februara) te veleslalomu (15. februara).

Nakon Muzaferije, na stazu će Strahinja Erić, kojeg 10. i 13. februara očekuju nastupi u sprintu i na 10 kilometara. Teodora Delipara, koja debituje na Olimpijskim igrama, nastupit će u skijaškom trčanju na 10 kilometara 12. februara. Skijašica Esma Alić voziće veseslalom i slalom 15. i 18, februara, a u u istim disciplinama nastupit će i Marko Šljivić (14. i 16. februara).

Zimske olimpijske igre kroz historiju

Prve Zimske olimpijske igre održane su prije više od jednog stoljeća - 1924. godine u francuskom Chamonixu. Inicijalno su bile zamišljene kao "Sedmica zimskih sportova", a na njima je učestvovalo oko 250 sportista iz 16 zemalja u isto toliko disciplina. Prvu zlatnu medalju u historiji ZOI osvojio je američki brzi klizač Charles Jewtraw.

Tokom decenija, Zimske olimpijske igre su poprimale sve drugačiji oblik i rasle su po broju učesnika, sportova, organizacije i gledanosti. Zanimljivo je da su se zimske igre prvobitno održavale iste godine kada i ljetne, prije nego što je uveden pomak da se izmjenjuju na svake dvije godine.

Zimske olimpijske igre iz Pekinga 2022. poseban su rekord postavile u gledanosti – više od 2 milijarde ljudi širom svijeta pratilo je Igre putem televizije i digitalnih platformi, što ih čini najgledanijima u historiji ZOI.

Najuspješniji sportista u historiji Zimskih olimpijskih igara je nordijski skijaš Bjørn Dæhlie iz Norveške, koji je osvojio ukupno 12 olimpijskih medalja, od čega 8 zlatnih i 4 srebrne, nastupajući na Igrama 1992. u Albertvilleu i 1998. u Naganu. Njegov sunarodnjak Ole Einar Bjørndalen osvojio je jednu medalju više (13), ali ima manji broj zlatnih medalja (8).

Norveška je također najuspješnija nacija na Zimskim olimpijskim igrama svih vremena. Ona ima najviše ukupnih medalja, a drži rekord i po broju osvojenih zlatnih medalja. Ti uspjesi su uglavnom ostvareni u nordijskim disciplinama kao što su skijaško trčanje, biatlon i nordijska kombinacija. Iza Norveške, najuspješnije nacije su Njemačka, SAD, Austrija i Rusija/Sovjetski Savez.

Osvajači medalja na ZOI sa naših prostora

Alpski skijaš Jure Franko osvajač je prve i jedine zimske olimpijske medalje za SFR Jugoslaviju. Učinio je to na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu 1984. godine i to u veleslalomu na Bjelašnici, gdje je osvojio srebro.

Nakon raspada Jugoslavije, samo su dvije nacije sa naših prostora osvajale medalje na Zimskim olimpijskim igrama - Hrvatska i Slovenija.

Najuspješnija je Janica Kostelić, koja je osvojila ukupno šest olimpijskih medalja, od čega četiri zlatne i dvije srebrne medalje. Najveći uspjeh ostvarila je 2002. godine u Salt Lake Cityju, gdje je osvojila tri zlatne i jednu srebrnu medalju u alpskom skijanju. Time je postala prva skijašica ikad s tri zlata na jednim ZOI. Hrvatskoj je medalje donosio i njen brat Ivica, koji ima četiri srebrne medalje, dok su Sloveniji, između ostalih, medalje donosili Katja Koren i Tina Maze.

Zanimljivo je kako je biatlonac Jakov Fak osvajao bronzane olimpijske medalje za obje države - 2006. godine za Hrvatsku, a 2010. za Sloveniju.

ZOI u Sarajevu

Kada se priča o Zimskim olimpijskim igrama, nemoguće je ne spomenuti 1984. godinu i čuvene Igre u Sarajevu, tada 14. po redu. To su bile prve i jedine ZOI održane u zemlji bivše Jugoslavije, na kojima je učestvovalo 1.272 sportista iz 49 zemalja u 39 disciplina. Podijeljene su 222 medalje, a najviše ih je osvojila Istočna Njemačka (devet zlatnih, devet srebrnih i šest bronzanih medalja).

Otvaranje Igara pratilo je oko 60.000 gledalaca na stadionu Koševo, kao i oko dvije milijarde ljudi preko TV-a. Olimpijski plamen upalila je klizačica Sanda Dubravčić.

Neki podaci govore da je za ZOI u Sarajevu prodato 640.000 karata, a da ih je pratilo 7.825 novinara iz 760 redakcija. Bile su to najbolje organizovane i najgledanije Zimske olimpijske igre do tada, koje su do dana današnjeg ostali simbol glavnog grada Bosne i Hercegovine, ali i zlatnog doba jugoslovenskog sporta.

Igre su nakon 12 dana zatvorene 19. februara čuvenom porukom Juana Antonija Samarancha: "Doviđenja, drago Sarajevo".

(Vijesti.ba)