
Ljudi su često loši u prepoznavanju vlastitih mana. Lako uočavamo tuđu aroganciju ili nepažnju, dok zanemarujemo kako naše sitne, nenamjerne greške mogu povrijediti one koje volimo. Ta "slučajna okrutnost", iako nije namjerna, može imati ozbiljne posljedice po odnose, piše BBC.
Istraživanja o društvenim vezama pokazuju da su tzv. ambivalentni odnosi – u kojima se osoba ponaša toplo pa hladno – štetniji po dobrobit od odnosa s ljudima koji su stalno neprijatni. Neizvjesnost stvara stres. Zato je važno raditi na vlastitom ponašanju kako bismo izbjegli da postanemo "slučajni neprijatelji".
1. Budite dosljedni
Nepredvidivo ponašanje kod drugih izaziva napetost i nesigurnost. Istraživanja pokazuju da neizvjesnost može biti stresnija čak i od sigurno negativnog ishoda. U prijateljstvu, stalna promjena raspoloženja i reakcija tjera druge da "hodaju po jajima". Ne moramo uvijek pomoći, ali možemo biti stabilniji i svjesniji svojih emocija.
2. Ne oslanjajte se na to da vas drugi "čitaju"
Često precjenjujemo koliko drugi vide naša osjećanja. Mislimo da je naša zahvalnost ili naklonost očigledna, pa je ne izražavamo riječima. Istraživanja pokazuju da ljudi mnogo više cijene izraženu zahvalnost nego što mi očekujemo. Zato je bolje reći nego pretpostaviti da druga osoba već zna.
3. Validirajte osjećaje, ali pomozite promjenu perspektive
Empatija je ključna kada je neko u teškoj situaciji. Međutim, samo slušanje bez pokušaja da se problem sagleda iz šireg ugla može produžiti patnju. Najbolja podrška kombinuje razumijevanje s blagim pitanjima koja pomažu osobi da sagleda iskustvo drugačije i izvuče smisao ili pouku.
4. Radujte se tuđem uspjehu
Prijateljstvo nije samo dijeljenje boli, već i radosti. Aktivno slavljenje tuđih uspjeha jača odnose, dok ignorisanje ili umanjivanje dobrih vijesti stvara distancu. Također, skrivanje vlastitih uspjeha može djelovati hladno i povrijediti druge – ljudi žele biti uključeni u važne trenutke vašeg života.
5. Budite prvi koji će se izviniti
Mnogi izbjegavaju izvinjenje jer misle da će biti ponižavajuće ili beskorisno. Istraživanja pokazuju suprotno: iskreno izvinjenje često donosi olakšanje i popravlja odnose. Dobra isprika uključuje preuzimanje odgovornosti, iskreno žaljenje, slušanje tuđe boli i objašnjenje kako ćete ubuduće izbjeći istu grešku.
Svaki odnos ima uspone i padove. Ali primjenom ovih jednostavnih principa možemo izbjeći najčešće greške i izgraditi zdravije, toplije veze – te postati prijatelj kakvog bismo i sami željeli imati.
(Vijesti.ba)