EU bi Srbiji mogla uskratiti finansiranje

Pravosudne reforme koje su ove sedmice stupile na snagu, a kojima se dodatno centralizira sistem, izazvale su oštre kritike sudija i tužilaca. Upozoravaju da se tim zakonskim izmjenama jača moć predsjednika Aleksandar Vučić, slabi borba protiv organizovanog kriminala i podriva napore Srbije na putu ka Evropskoj uniji.

"Ovi amandmani narušavaju povjerenje. Onima u Briselu koji su spremni ići naprijed sa Srbijom sada je puno teže zastupati taj stav", rekla je Kos. Pojasnila je da Komisija preispituje finansiranje Srbije u okviru Plana rasta EU za zapadni Balkan, osmišljenog da regija uskladi svoje propise s pravilima Unije i u konačnici se približi članstvu.

Srbija je u okviru ovog programa dobila 1,6 milijardi eura zajmova i bespovratnih sredstava. "Ta sredstva ovise o ispunjavanju preduvjeta vezanih uz vladavinu prava", naglasila je Kos. Srbija je zvanično započela pregovore o pristupanju EU još 2014. godine, ali napredak su usporili raširena korupcija i slabe institucije.

Spornim reformama, između ostalog, ograničava se mandat glavnih javnih tužilaca, dok predsjednicima sudova daju veće ovlasti nad sudijama. Kritičari upozoravaju da bi takve promjene mogle narušiti nezavisnost sudstva i ugroziti važne slučajeve korupcije na visokom nivou, koje vodi Ured javnog tužioca za organizovani kriminal.

Vlada Srbije u petak nije odmah odgovorila na upit za komentar. Ranije je Ministarstvo pravosuđa poručilo da je cilj novih zakona učiniti sistem učinkovitijim, uz jednostavnije donošenje odluka.

Suočena s negativnim reakcijama, Srbija je zatražila mišljenje Venecijanske komisije, stručnog tijela Vijeća Evrope za ustavno pravo. "Nakon što to mišljenje bude objavljeno, očekujemo da se zakoni revidiraju u skladu s njim i na uključiv način", zaključila je Kos.

(Vijesti.ba)