
Od zemalja iz okruženja, jedino BiH nije još dio SEPA područja.
Zakon o platnim uslugama RS utvrđen je u formi nacrta na sjednici Vlade RS krajem prošle godine, upućen je u skupštinsku procedure i trebao bi da se nađe na dnevnom redu naredne redovne sjednice Narodne skupštine RS.
Kako se saznaje, u proceduri je donošenje uredbe za fizički prenos gotovine, a dio koji treba da bude usaglašen odnosi se na unos investicijskog zlata.
Guvernerka Centralne banke BiH prof. dr. Jasmina Selimović je u gostujući u Podcastu Vijesti.ba u subotu, pojasnila da je aplikacija već napisana.
"Urađeni su nacrti zakona o platnim uslugama u oba entiteta, entitetske vlade su ih usvojile i poslale dalje u skupštinsku, odnosno parlamentarnu proceduru. Sve dok zakoni ne budu usvojeni u konačnim verzijama, BiH ne može predate aplikaciju. Mi smo u decembru poslali predaplikaciju. Čekamo na entitetske parlamente, i kada se to desi šaljemo aplikaciju”, kaže guvernerka Selimović.
Pojasnila nam je da Evropska komisija u ovoj godini ima dvije sjednice kada se odlučuje o SEPA aplikacijama, jedna je u maju, a druga u novembru.
“Mi sada čekamo da li će to biti maj ili novembar. Po dobivanju pozitivnog stava imamo još šest mjeseci kada Evropksa komisija radi dubinsku analizu tržišta i idemo sa transkacijama”, rekla je Selimović.
Nakon što NSRS usvoji potrebna rješenja, red je i na Federaciju. Kašnjenje bi značilo izgubljene milione, sporije ceste, odgođene investicije i slabiju ekonomiju.
Naime, Bosna i Hercegovina na visokim naknadama za prekogranična plaćanja godišnje gubi oko 100 miliona KM.
Područje SEPA obuhvata 41 zemlju: sve članice Evropske unije, te Ujedinjeno Kraljevstvo, Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Monako, San Marino, Andoru, Vatikan, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Moldaviju.
(Vijesti.ba)