03.03.2026 / 08:13 Svijet - Geopolitički pritisak
Napad na Iran bi mogao ohrabriti Trumpa u razgovorima s kineskim predsjednikom
Američka vojna kampanja protiv Irana stavila je kineskog lidera Xi Jinpinga u nezgodan položaj pred očekivani samit s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je drugi put u samo nekoliko mjeseci okrenuo američku vojnu silu protiv jednog od bliskih partnera Pekinga.
Trump bi trebao stići u Peking krajem marta nakon što su Sjedinjene Države u januaru u rizičnom napadu u Caracasu zarobile predsjednika Venezuele Nicolása Madura, te nakon američko-izraelskog zračnog rata u kojem je u subotu poginuo iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei, bivši lideri dviju zemalja koje su bile glavni dobavljači nafte za Kinu, piše Reuters.
Još uvijek nije jasno kako će taj sastanak, za koji je administracija u Washingtonu rekla da će se fokusirati na trgovinu, izgledati, pa čak ni hoće li se uopće održati.
Prošle sedmice činilo se da će Trump u Peking doći oslabljen nakon odluke Vrhovnog suda SAD-a kojom su poništene mnoge njegove tarife. Ali sada je Xi taj koji može biti uzdrman i suočen s izazovom da odgovori na najveću američku vojnu operaciju od rata u Iraku.
Iako je Peking osudio američke operacije kao "neprihvatljive" i pozvao na suzdržanost, njegova odmjerena reakcija pokazuje ograničenu sposobnost da utječe na američku vojnu akciju, kao i transakcijsku prirodu njegovih diplomatskih partnerstava, kažu stručnjaci.
Kina se "pokazuje kao nesposoban prijatelj svojih autoritarnih saveznika", rekao je Nicholas Burns, bivši američki ambasador u Pekingu.
Xi sada ima neugodan izbor: da ugosti Trumpa na svjetskoj sceni ili da odustane od predloženog sastanka od 31. marta do 2. aprila. Peking još nije potvrdio datume samita. Ako se Xi odluči nastaviti, mogao bi računati da će dugoročno Washington biti taj koji će biti oslabljen ako se zaplete u dugotrajan sukob na Bliskom istoku.
Trump je rekao da bi operacija protiv Irana mogla trajati oko četiri sedmice, što bi je dovelo blizu datuma njegovog puta u Kinu.
Na pitanje o implikacijama udara na Iran u vezi s razgovorima s Xijem, zvaničnik Bijele kuće rekao je da Trump "preduzima odlučne mjere kako bi eliminirao velike prijetnje nacionalnoj sigurnosti", ali nije spomenuo Kinu.
Kina, najveći svjetski kupac iranske nafte, prošle godine je 13,4 posto ukupnog uvoza nafte morem dobila iz te zemlje.
(Vijesti.ba/Fena)
