
Plan atentata na iranskog vrhovnog vođu Alija Khameneija nije bio samo izveden pomoću najsavremenije izraelske obavještajne tehnologije, već je rezultat više od 20 godina strateških odluka koje su dovele do njegovog ubistva u subotu ujutro, čime je završena njegova 37-godišnja vlast.
Prema izvještajima Financial Timesa, atentat je bio planiran detaljno, s pristupom saobraćajnim kamerama u Teheranu i praćenjem mobilnih mreža. Izraelske i američke obavještajne službe pratile su kretanja Khamneija i njegovih tjelohranitelja, koordinirajući napad kako bi se osigurala maksimalna preciznost i minimalni rizik.
Pripreme su uključivale višegodišnje prikupljanje podataka, analizu društvenih mreža za identifikaciju ključnih ciljeva i koordinaciju s CIA. Izraelski avioni ispalili su do 30 preciznih projektila na njegov kompleks u ulici Pasteur, dok su iranski zvaničnici doručkovali, čime je postignuto taktičko iznenađenje.
Khamenei nije živio skrivajući se. Javno je razmišljao o mogućnosti da bude ubijen, opisujući vlastiti život kao nebitan za sudbinu Islamske Republike. Ali, tokom rata, prema riječima jednog od sagovornika, poduzeo je neke mjere opreza. "Bilo mu je neobično da nije u svom bunkeru - imao ih je dva - a da je bio tamo, Izrael ga ne bi mogao dosegnuti bombama koje imaju", rekao je izvor.
Kulminacija ovog napada bila je rezultat dvaju ključnih događaja razdvojenih više od 20 godina: direktive premijera Ariela Sharona 2001. godine za fokusiranje na Iran i napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, za koji Izrael tvrdi da ga je podržao Iran.
Napad je pokazao tehničku superiornost izraelske vojne i obavještajne sposobnosti, ali i političku odluku koja je uključivala višegodišnje planiranje, koordinaciju sa saveznicima i osiguranje da je meta precizno locirana u trenutku udara.
(Vijesti.ba)