Izrael blokirao Gazu: Prijeti nova humanitarna kriza

Nakon više od dvije godine rata, tokom kojih izraelske snage kontrolišu oko 60% teritorije, gotovo sva hrana u Gazu mora biti dopremljena izvana.

Humanitarne organizacije koje hrane veliki dio stanovništva kažu da zalihe koje su imale u subotu, kada je rat započeo, mogu potrajati još samo nekoliko dana.

“Ako granice ostanu zatvorene, World Central Kitchen će ove sedmice ostati bez hrane”, izjavio je osnivač organizacije José Andrés u objavi na društvenim mrežama, piše Guardian.

“Kuhamo milion toplih obroka dnevno. Potrebne su nam isporuke hrane svaki dan.”

Jedan međunarodni stručnjak za sigurnost hrane rekao je da u Gazi postoji tek sedmična zaliha svježe hrane.

Zajedničke pekare koje snabdijevaju najugroženije imaju brašna za otprilike deset dana proizvodnje hljeba, dok zalihe humanitarnih paketa mogu potrajati oko dvije sedmice.

Izrael je prošlog proljeća uveo potpunu opsadu Gaze, nakon čega su uslijedila stroga ograničenja u isporuci hrane. Zajedno su ta ograničenja prošlog ljeta izazvala glad.

Stotine ljudi su također ubijene pokušavajući doći do punktova za distribuciju hrane nove logističke organizacije, Gaza Humanitarian Foundation, koja je djelovala samo u područjima pod izraelskom kontrolom.

Kako su se širile vijesti o izraelskom napadu na Iran, Palestinci, traumatizirani sjećanjima na glad i periode ekstremne nestašice hrane, pohrlili su u kupovinu, što je dodatno podiglo cijene.

Cijena vreće brašna od 25 kilograma utrostručila se – sa oko 30 na između 80 i 100 šekela. Ostale osnovne potrepštine, uključujući šećer, pelene i jestivo ulje, udvostručile su cijenu.

“Povratak gladi u Gazu je ono čega se najviše bojimo, čak i više od granatiranja”, rekao je Sobhi Al-Zaaneen, pedesetogodišnji otac sedmero djece iz sjeverne Gaze.

Odlučio je kupiti dodatne zalihe uprkos visokim cijenama. “Idem na pijacu da kupim što nam treba prije nego cijene još porastu.”

Mnogi stanovnici Gaze nemaju novca za stvaranje zaliha, nakon što su u ratu izgubili domove i poslove, a ušteđevinu potrošili na preživljavanje.

“Nemam dovoljno novca da kupim i uskladištim hranu prije nego cijene dodatno porastu, kao što su neki drugi učinili”, rekla je Um Mohammed Hijazi, majka petero djece. Njihov dom je uništen u ratu, a porodica je raseljena pet puta.

“Hvala Bogu, imam malu zalihu hrane od pomoći koju smo dobili od humanitarnih organizacija, što bi moglo biti dovoljno za nekoliko dana ako prijelazi ostanu zatvoreni.”

Neke osnovne namirnice je teže pronaći nego prije sedmicu dana, a Hijazi kaže da je čula kako su pojedini trgovci sklonili robu u skladišta, nadajući se dodatnom rastu cijena.

Kao okupaciona sila u Gazi, Izrael ima pravnu obavezu osigurati dovoljnu količinu hrane za civile. Ta obaveza nije umanjena ratom s Iranom, izjavio je Jan Egeland, čelnik Norveškog vijeća za izbjeglice.

“Zajedničke kuhinje se već zatvaraju, a cijene osnovnih proizvoda su počele rasti”, naveo je. “Čak i usred širenja regionalnog rata, međunarodno humanitarno pravo i dalje zahtijeva da Izrael omogući dostavu pomoći civilima pod svojom kontrolom.”

Izraelska agencija Cogat, koja kontroliše tokove pomoći i komercijalne robe prema Gazi, saopćila je da je isporuke obustavila iz sigurnosnih razloga tokom rata s Iranom. Kasno u ponedjeljak najavljeno je da će prijelaz Kerem Shalom biti ponovo otvoren u utorak za postepeni ulazak humanitarne pomoći.

Izrael je zadržao otvorene granične prijelaze s Jordanom i Egiptom, a lanac snabdijevanja hranom unutar zemlje i dalje funkcioniše.

Portparol Cogat-a rekao je da u Gazi ima dovoljno hrane, ali nije iznio konkretne podatke. “Postojeće zalihe unutar Gaze očekuje se da će potrajati neko vrijeme”, navedeno je u saopćenju.

Gaza dijeli granicu s Egiptom, koja je zatvorena za humanitarnu pomoć otkako su izraelske snage preuzele kontrolu nad tim područjem u maju 2024. godine. Na pitanja zašto taj prijelaz nije otvoren za isporuke pomoći, iz Cogat-a nisu odgovorili.

Palestinci i međunarodne humanitarne organizacije mjesecima upozoravaju da su osnovne potrepštine, uključujući hranu, u nestašici uprkos primirju. Stručnjaci koje podržava UN u decembru su naveli da se gotovo četiri od pet Palestinaca u Gazi suočava s akutnom nesigurnošću u pogledu hrane.

Bahaa Al-Amawi, sekretar Privredne komore Sjeverne Gaze, rekao je da ne postoji strateška zaliha hrane koja bi ublažila posljedice zatvaranja granica.

“Od početka primirja nema strateških rezervi, i u trenutnim uslovima nismo u mogućnosti da ih uspostavimo”, rekao je.

“To znači da svako zatvaranje odmah izaziva psihološku krizu među građanima zbog ranijeg iskustva s glađu, ali i stvarnu ekonomsku krizu zbog nedostatka zaliha. Tržište reagira vrlo brzo.”

Alaa Abu Rakba (43) izdržava suprugu i četvero djece prodajom mesa na malom kiosku postavljenom ispred šatora u kojem žive nakon što im je dom uništen.

Njegov posao je praktično preko noći ostao bez zaliha, ali je odmah izašao da kupi osnovne namirnice poput šećera, brašna i ulja.

“Naučili smo lekciju prvi put”, rekao je. “Radije bih da se vrate rat i granatiranje nego da se prijelazi zatvore, jer ne želim ponovo proživjeti glad niti doći u situaciju da danima ne mogu obezbijediti hranu svojoj djeci.”


(Vijesti.ba)