Suljagić: U toku je opasna kampanja, Bošnjake prvo pretvore u problem pa u prijetnju

Istakao je da se takva kampanja oslanja na dva, kako navodi, opasna i historijski neutemeljena narativa.

Prvi narativ, kaže Suljagić, podrazumijeva ozbiljno iskrivljavanje historijskih činjenica, do mjere koja se može smatrati relativizacijom i reinterpretacijom Holokausta.

Prema njegovim riječima, Bošnjacima se, nekada suptilno a nekada otvoreno, pokušava pripisati odgovornost za organizovanje i provođenje Holokausta u Bosni i Hercegovini.

Naglasio je da je Holokaust na prostoru Bosne i Hercegovine provodila takozvana Nezavisna Država Hrvatska, odnosno ustaški režim predvođen Antom Pavelićem i Ustaškim pokretom.

Taj režim je, kako je naveo, ubio desetine hiljada Srba, Jevreja i Roma, ali i hiljade Bošnjaka koji su se protivili genocidnoj politici. Smatra da je oduzimanje zločina njihovim počiniocima i pripisivanje drugoj zajednici politička manipulacija bez presedana te poručuje da iskrivljavanje Holokausta nikada nije bezazleno.

Prema njegovim riječima, takva reinterpretacija ima za cilj zamagljivanje odgovornosti i instrumentalizaciju historijskog sjećanja.

Dodaje da se u određenim političkim krugovima nastoji sugerisati da su Bošnjaci, koji su i sami bili žrtve progona četrdesetih i devedesetih godina, zapravo nosioci genocidnog naslijeđa.

Istakao je da su Bošnjaci u Drugom svjetskom ratu bili pod okupacijom i bez vlastite države, za razliku od drugih koji su imali kolaboracionističke tvorevine.

Suljagić upozorava da zamjena uloga žrtve i počinioca kroz historiju nikada nije bila bezopasna.

Govoreći o drugom narativu, naveo je da se Bosna i Hercegovina pokušava predstaviti kao prostor navodnog sukoba civilizacija, uz tvrdnje da je islam stran evropskom kontinentu.

U tom kontekstu podsjetio je na izjavu američkog lobiste Michaela Flynna, koji je, prema medijskim navodima, u Banjoj Luci rekao da islam nije religija.

Suljagić je naglasio da takve izjave posebno odjekuju u gradu u kojem su prije tri decenije porušene sve džamije i iz kojeg su ljudi odvođeni u logore zbog svog imena i identiteta.

Dodao je da takva retorika podsjeća na izjave iz ratnog perioda, uključujući i one Momčila Krajišnika, u kojima su Bošnjaci nazivani umjetnom nacijom i sektom.

Prema njegovim riječima, između ta dva narativa postoji jasna poveznica jer oba imaju za cilj prikazati Bošnjake kao historijske i savremene strance. Ako ih se predstavi kao počinioce najmračnijih zločina, kaže, njihova patnja se može relativizirati, a ako se njihova vjera prikaže kao strana, onda se i njihovo pravo na državu dovodi u pitanje.

Istakao je da genocid počinje definicijama i negiranjem legitimnosti jednog naroda, njegove vjere i države. Podsjetio je da je upravo takva retorika prethodila genocidu u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni, čija je najkrvavija kulminacija bila Srebrenica.

Naveo je da se proces dehumanizacije odvija tako što se jedna zajednica najprije predstavi kao problem, zatim kao prijetnja, a potom se njeno uklanjanje pokušava opravdati kao političko rješenje.

Suljagić je poručio da historija ima jasno imenovane i dokumentovane počinioce Holokausta, kako u Bosni i Hercegovini tako i u Hrvatskoj, te da Bosna i Hercegovina nije poprište sukoba civilizacija već evropsko društvo sa dugom tradicijom suživota islama, kršćanstva i judaizma. Naglasio je da su Bošnjaci narod sa vlastitim jezikom, kulturom i historijom duboko ukorijenjenom u ovoj zemlji.

Na kraju je istakao da se ovo pitanje ne tiče samo dostojanstva, već i historijske odgovornosti i prava na odbranu od narativa koji mogu poslužiti kao osnova za opasne politike.

Podsjetio je da je usvajanje Rezolucije o Srebrenici bio važan historijski korak, ali da borba za istinu nije završena.

Upozorio je da šutnja pred takvim narativima može imati ozbiljne posljedice te poručio da niko nema pravo ostati nijem pred tim procesima.

(Vijesti.ba)