BiH ima dobar pravni okvir za zaštitu žena, ali je problem njegova primjena

Prorektorica za umjetnost, umjetničko-istraživački rad, kulturu i sport UNSA Arma Tanović Branković kazala je da je skup organiziran povodom 8. marta, Dana žena, s namjerom da se na simboličan način ukaže na važnost borbe protiv nasilja nad ženama.

- Mislim da je jako važno da Univerzitet u Sarajevu konstantno potvrđuje svoju socijalnu i društvenu odgovornost i da sve svoje kapacitete akademske i intelektualne stavlja u službu socijalnoj zajednici - kazala je Tanović Branković.

Istaknula je kako je posebno značajno što na skupu, osim univerzitetskih profesora i profesorica, učestvuju i predstavnici javnog sektora, tužilaštva, ministarstava i nevladinog sektora.

- Nadam se da ćemo nakon ovoga skupa možda otvoriti pitanja nekih zajedničkih projekata koji bi na jedan vrlo konkretan i svrsishodan način pomagali ženama koje se osjećaju kao žrtve, odnosno koje su preživjele neki oblik nasilja, porodičnog, partnerskog, u svom poslu ili na radnom mjestu - rekla je.

Dodala je da je cilj ponuditi konkretne projekte koji bi pomogli ženama koje su preživjele nasilje.

- Krajnji cilj je da dođemo do odgovora šta UNSA može ponuditi društvenoj zajednici na planu konkretnih projekata. Ja mislim da je pogrešno razumijevati odgovornost akademske zajednice prema aktivizmu na društvenim mrežama. Na to se najčešće svede, što će reći ako je neko glasan na društvenim mrežama, mi mislimo da je on aktivan i da čini nešto za društvo. Ja mislim da to nije tačno. Generalno, naši profesori i profesorice se stavljaju u službu društvenoj zajednici u onoj mjeri u kojoj su pitani - kazala je Tanović Branković.

Profesorica Amila Ždralović s Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu istaknula je da razumijevanje rodno zasnovanog nasilja zavisi od toga kako društvo razumije sam pojam roda.

Naglasila je da problem nasilja nad ženama nije samo pitanje institucionalne efikasnosti, već i duboko ukorijenjenih društvenih obrazaca. Dodala je da se često dešava da društvo ni ne prepoznaje određene oblike nasilja.

- Najveći problem je da mi veoma često neke oblike nasilja i ne poznajemo kao takve, jer smo i kroz raširene procese sve vrste nasilja doslovno normalizirali. Govorim o svakodnevnom životu, načinu na koji se ponašamo jedni prema drugima, šalama koje pričamo. Kada reagirate na šalu koja je diskriminatorna prema nekoj skupini, često se gleda kao da pretjerujete. Ako ćemo nekoga uvrijediti, to isto nije smiješno i to nije šala - navela je.

Profesorica Jasna Bakšić-Muftić s Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu naglasila je da Bosna i Hercegovina ima kvalitetan pravni okvir u oblasti zaštite žena, ali da je ključni problem njegova implementacija.

- BiH ima potpisanu Istanbulsku konvenciju, ima Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o zabrani nasilja, sve institucionalne mehanizme, ali ipak svjedočimo potpuno drukčijoj stvarnosti, suprotnoj od onoga kako izgleda na papiru. Dakle papir, odnosno pravni okvir u BiH nije problem, problem je implementacija - kazala je Bakšić-Muftić.

Ukazala je i na fenomen femicida kao ekstremnog oblika nasilja nad ženama.

- Femicid, odnosno eliminacija žene, dešava se unutar svih kolektiviteta i naroda. Neprijatelj se prebacio s etničke zajednice na unutrašnje intimne odnose. Svi slučajevi femicida koje analiziramo uglavnom su imali institucionalne korake - žene su trpjele nasilje, prijavljivale su ga, bile su institucionalno zabilježene. Institucije su registrirale slučajeve, ali nisu djelovale - navela je.

Prema njenim riječima, razlog za to leži u činjenici da ravnopravnost spolova još uvijek nije u potpunosti prihvaćena kao društvena vrijednost.

- Pravni okvir nije došao spontano kao izraz volje političkih elita, nego kao pritisak međunarodne zajednice, međunarodnih organizacija i procesa pristupanja evropskim institucijama. Nije prihvaćen kao vrijednost i u tom raskoraku trebamo tražiti povećanje stope nasilja, jer je nasilje postalo legitimni obrazac moći - rekla je Bakšić-Muftić.

Pravnik i nezavisni stručnjak za ravnopravnost spolova Adnan Kadribašić govorio je o novim mehanizmima procjene rizika u slučajevima nasilja u porodici, koji omogućavaju policiji efikasnije djelovanje.

- Jedan od ključnih momenata koji sada treba preuzeti u odgovornost jeste novi instrument koji policijske službenici imaju na raspolaganju, a to je da se na mjestu događaja procijeni koja situacija nasilja u porodici ima potencijal da će doći do eskalacije - kazao je Kadribašić.

Objasnio je da policijski službenici sada raspolažu s devet faktora rizika koji im pomažu u procjeni opasnosti i određivanju adekvatnih zaštitnih mjera.

- Do sada taj instrument nije postojao i policijski službenici su po zakonu i propisima morali pristupati svakom slučaju na identičan način. Danas imaju devet faktora rizika koji im omogućavaju da svoj odgovor prilagode, jer svaki slučaj nasilja nije jednak, neke situacije eskaliraju i ubistvom, odnosno femicidom partnerice, a danas policajci to mogu lakše prepoznati i adekvatnije odgovoriti - naveo je.

Dodao je da su nakon nekoliko medijski eksponiranih slučajeva femicida institucije počele odlučnije reagirati.

- Činjenica jeste da se u protekloj godini, nakon nekoliko vrlo medijski popraćenih slučajeva femicida, sistem djelomično probudio. Skoro svaki slučaj nasilja koji policija prijavljuje Tužilaštvu u Kantonu Sarajevo završava pritvorom. Do kraja septembra prošle godine bilo je već 169 pritvora, što je ogroman broj samo za KS. Čini se da podaci pokazuju da je u prethodnoj godini broj ubistava bio manji od pet, dok je prosjek u posljednjih deset godina bio veći od deset - kazao je Kadribašić.

Istaknuo je da nijedan slučaj ubistva ne može biti prihvatljiv, ali da podaci ipak ukazuju na određene pomake.

(Vijesti.ba / FENA)