Sanchez: Ne strahujem od Trumpovih prijetnji trgovinskim sankcijama

U desetominutnom televizijskom obraćanju, španski premijer govorio je o ratovima u Ukrajini i Gazi, kao i o ratu u Iraku prije više od 20 godina, poručivši da se stav španske vlade može sažeti u poruku: „ne ratu“.

Trump je zaprijetio uvođenjem potpunog trgovinskog embarga Španiji nakon što je ona odbila dozvoliti SAD-u da koristi zajedničke vojne baze Morón i Rota za napad na Iran.

„Španija je bila užasan partner“, rekao je Trump tokom sastanka s njemačkim kancelarom Friedrich Merz u utorak.

„Prekinućemo svu trgovinu sa Španijom. Ne želimo imati ništa s njima“, dodao je.

Merz je kasnije rekao da je Trumpu jasno poručio da ne može sklopiti poseban trgovinski sporazum s Njemačkom ili Evropom, a isključiti Španiju.

Kao odgovor na američku ekonomsku prijetnju, iz Elizejske palače saopšteno je da je francuski predsjednik Emmanuel Macron tokom telefonskog razgovora sa Sánchezom izrazio „solidarnost“ sa Španijom. Predsjednik Evropskog vijeća António Costa također je rekao da je razgovarao sa španskim liderom kako bi izrazio „punu podršku EU“.

Trump je u utorak optužio Španiju da je „loš partner“ u NATO-u jer ne povećava vojnu potrošnju na cilj od 5% BDP-a.

Ranije ove godine Sánchez je izazvao Trumpovu ljutnju i zbog kritika američke vojne intervencije u Venecueli.

U obraćanju iz službene rezidencije premijera u Madridu, Sánchez je rekao da vlada razmatra ekonomske mjere kako bi ublažila posljedice sukoba na građane Španije, iako nije direktno spomenuo Trumpovu prijetnju trgovinskim sankcijama.

„Pitanje nije da li smo na strani ajatolaha – niko nije. Pitanje je da li smo za mir i međunarodnu zakonitost“, rekao je.

„Na jednu nezakonitost ne možete odgovoriti drugom, jer tako počinju velike katastrofe čovječanstva.“

Španski socijalistički premijer objasnio je da je stav njegove vlade sličan njenom pristupu prema ratovima u Ukrajini i Gazi. Sánchez je bio jedan od najglasnijih kritičara izraelskog vojnog odgovora na napade Hamasa 2023. godine.

Španija je među evropskim državama koje su najotvorenije govorile o ratu u Gazi, opisujući izraelske akcije kao genocid i priznajući palestinsku državu prije mnogih drugih članica EU.

Sánchez je u govoru podsjetio i na invaziju na Irak 2003. godine, rekavši da nije ostvarila svoje ciljeve i da je pogoršala život običnih ljudi. Upozorio je da bi napadi na Iran mogli imati slične ekonomske posljedice za milione ljudi.

Podsjetio je i na sastanak tzv. „Azorskog trojca“ – tadašnjeg američkog predsjednika George W. Busha, britanskog premijera Tony Blaira i španskog lidera José María Aznara – koji su se sastali na vojnoj bazi u Azorima neposredno prije invazije na Irak.

Prema Sánchezovim riječima, oni su Evropi tada ostavili „poklon“ u vidu „nesigurnijeg svijeta i težeg života“.

Stav španskog premijera snažno se razlikuje od onog kancelara Merza, koji je njemačkoj televiziji rekao da bi promjena režima u Iranu „svijet učinila nešto boljim“, iako je priznao da bi takav razvoj događaja nosio i velike rizike.

Za razliku od nekih NATO saveznika – poput Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Grčke – Španija se zasad nije obavezala na vojno učešće u sukobu.

Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je u srijedu da je Španija „pristala na saradnju“ s američkom vojskom nakon što je „jasno čula Trumpovu poruku“. Španski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares to je odlučno demantovao, rekavši da se stav njegove vlade „nije promijenio ni za jotu“.

Pored kritika iz SAD-a, Sánchezova koaliciona vlada već mjesecima trpi snažan politički pritisak, uz stalne spekulacije o mogućem raspadu vlasti.

Vlada se bori da održi parlamentarnu većinu koja uključuje više lijevih i regionalnih nacionalističkih stranaka, dok su optužbe za korupciju protiv nekih njegovih saradnika dodatno oslabile njegovu poziciju.

Ipak, suprotstavljanje Trumpu moglo bi donijeti političke koristi španskom lideru. Prema nedavnom istraživanju instituta Centar za sociološka istraživanja, čak 77% Španaca ima „loše“ ili „vrlo loše“ mišljenje o Trumpu, što sugeriše da bi čak i dio desnih birača mogao podržati Sáncheza u ovom sukobu.

Ipak, u Španiji sada vlada neizvjesnost hoće li Trumpove prijetnje zaista dovesti do ekonomskih sankcija, pa mnogi građani pažljivo prate razvoj situacije.


(Vijesti.ba)