
Danas je Veliki petak, dan kada se kršćani širom svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i smrti na križu.
Veliki petak dio je Vazmenoga trodnevlja kojega čini s Velikim četvrtkom i Velikom subotom.
Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje.
Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt. Ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za Isusom.
Širom svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, vjernici okupljaju u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molili Križni put.
Svećenik nosi odjeću crvene boje, simbol mučeničke smrti. Obredi započinju u šutnji, bez pjesme. Kada svećenik dođe do oltara, klekne ili legne okrenut licem prema dolje i tiho se moli.
U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada se vjeruje da je Isus izdahnuo na križu, okupljaju se u crkvama na slavljenje obreda Velikoga petka - čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest.
Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak. Također je za sve katolike obavezan i nemrs.
Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi. Posebno se ne radi ništa, ako se mora nešto tući, npr. čekićem i sl. U nekim mjestima se navečer prije obreda pjeva Gospin plač.
Velika subota, posljednji dan Vazmenog trodnevlja, u katoličkoj tradiciji obilježena je tišinom, molitvom i razmatranjem Isusove muke i smrti.
Vjernici se na ovaj dan u mislima zadržavaju uz Kristov grob, iščekujući radosnu vijest uskrsnuća.
Tokom dana dopušteno je slaviti samo sakramente sv. ispovijedi i bolesničkoga pomazanja, a pričest se može dijeliti samo umirućima.
Uskrsno bdijenje slavi se tek kada padne noć. Sastoji se od četiri dijela: služba svjetla, služba riječi, krsna služba i euharistijska služba.
Na Veliku subotu vjernici pripremaju Uskrs kroz tišinu, post, molitvu i kućne poslove. Među najpoznatijim običajima je bojanje i ukrašavanje jaja, simbol novog života, te priprema uskrsnih jela poput kruha, kolača i šunke, koja se nose na blagoslov, javlja BHRT.
(Vijesti.ba)