09.04.2026 / 20:00 BiH - Žrtve genocida ispod fontane

Kako je doktor-monstrum iz Brčkog izbjegao kaznu?!

Kako je doktor-monstrum iz Brčkog izbjegao kaznu?!
Foto: Ilustracija

Porodice, ali i udruženja žrtava ističu da im je uskraćena pravda odlukom Tužilaštva Brčko distrikta BiH da se zbog zastare ne sprovodi istraga protiv doktora koji je u dvorištu porodične kuće zakopao posmrtne ostatke žrtava genocida.

Sa druge strane, pravni stručnjaci osporavaju zastaru krivičnog djela "povreda mira umrlog" i navode da je neophodno sprovesti istragu o tome odakle doktoru kosti Srebreničana i ko mu je pomogao.

"Kakva zastara? Sramota!"

Vijest da je obustavljena istraga protiv doktora iz Brčkog u čijem dvorištu porodične kuće ispod fontane su 2023. godine pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci dvije žrtve genocida u Srebrenici najviše je pogodila porodice Salke Hadžića i Mensura Nukića, ali i drugih žrtava, prenosi Detektor.

Idriz Nukić, brat Mensura Nukića, čiji posmrtni ostaci su pronađeni u dvorištu doktora Nebojše Mraovića, razočaran je odlukom Tužilaštva da se istraga neće sprovoditi zbog zastare.

"To je sramota – kako zastarjelo? Kako može zastarjeti? Imaju svjedoci, ima porodica njegova koja je to prijavila, u njegovoj avliji, i treba da zastari i da nema pravnog osnova – to je van pameti. Ljudi za metar drva idu u zatvor”, rekao je Nukić za Detektor i dodao da "ako je to sud i tužilaštvo, onda je bolje da ne postoje".

Nukić je ranije kazao da su Mensurovi posmrtni ostaci prvi put ukopani 2011. godine, a tokom prošlogodišnje reekshumacije u mezarje su dodane i nove kosti, pronađene ispod fontane.

"Znamo da je ubijen, znamo, kao i svi ostali… ali taj 'slučaj fontana', to je van pameti, to je mimo ljudskosti… Istraga se vrši, čovjek priznao sve… donio u svoju avliju, pokop'o, znači to je zatvor", istakao je tada Idriz.

Procesuiranje i nadležnosti

Detektoru je Tužilaštvo Brčko distrikta odgovorilo da je 6. marta ove godine donijelo naredbu o nesprovođenju istrage u ovom predmetu zbog nastupanja apsolutne zastarjelosti krivičnog gonjenja za krivično djelo "povreda mira umrlog" i "neprijavljivanje krivičnog djela" po Krivičnom zakonu Brčko distrikta.

"Analizom svih relevantnih činjenica u konkretnom slučaju postupajući tužilac zaključio je da je apsolutna zastara krivičnog gonjenja za djelo 'Povreda mira umrlog' nastupila još u 2004. godini, dok je apsolutna zastara krivičnog gonjenja za krivično djelo 'Neprijavljivanje krivičnog djela' nastupila u 2008.”, naveli su iz ovog tužilaštva.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je Detektoru navelo da je u augustu prošle godine donijelo odluku kojom je predmet ustupljen na daljnje procesuiranje Tužilaštvu Brčko distrikta BiH jer se radi o njihovoj nadležnosti.

Tužilaštvo Brčko distrikta je potvrdilo da im je ustupljen ovaj predmet, ali napomenulo da je prije toga i Državno tužilaštvo donijelo naredbu da se istraga neće sprovoditi zbog apsolutne zastarjelosti.

Odbijena žalba

Advokat iz Brčkog Darko Milićević za Detektor je pojasnio to je sada materijalno-pravno krivično tumačenje nekog pravnika da li je ili nije zastara u pitanju.

"Mi smo protiv te naredbe postupajućeg tužioca izjavili pritužbu vršiocu dužnosti glavnog tužioca. On je odbio tu pritužbu, potvrdio je prvostepenu odluku postupajućeg tužioca", naglsio je Milićević, koji je pravni punomoćnik bivše supruge doktora Mraovića, koja je i prvobitno podnijela krivičnu prijavu nadležnim organima.

Argumente koje su koristili, kako kaže Milićević, vršilac dužnosti je donekle prihvatio, ali ipak utvrdio da je nastupila zastara.

Pojašnjava da je za djelo "povreda mira umrlog" prvobitno postupajući tužilac u svom prvostepenom aktu kazao da je djelo izvršeno 1996., 1997. ili 1998. godine, u momentu kada su pronađeni posmrtni ostaci kasnije identifikovanih osoba, i onda su primijenili rokove za apsolutnu zastaru.

"Osnovni smisao naših navoda u toj pritužbi je sljedeći – ne možete vi primijeniti rokove zastare na tu 1997. ili 1998. godinu, ne možete reći da je tada krivično djelo dovršeno. Sve vrijeme dok on manipuliše posmrtnim ostacima, koristi ih, nosi ih u bolnicu, kući, šta je već radio, po svojoj izjavi, on je to sve radio, on sve vrijeme vrši to krivično djelo", kaže.

Također dodaje da su u pritužbi ukazali da radnja krivičnog djela nije bila dovršena 1998. godine "sve dok on radi nešto i dalje". Milićević ističe da je vršilac dužnosti glavnog tužioca naveo, između ostalog, da je Mraović 2012. godine, u konačnici, posmrtne ostatke zakopao ispod fontane.

Milićević se profesionalno ne slaže s takvim stavom.

"Evo, neko vašeg najbližeg da uzme posmrtne ostatke i odnese ih svojoj kući, ispod svoje fontane i zakopa ih, i da kaže: 'E od tog momenta nema više povrede mira pokojnika', po meni je pogrešan stav i pogrešno rezonovanje jer i dalje se vrijeđa mir pokojnika. On treba da bude sahranjen od strane porodice na mjestu na kome je predviđeno da se nalaze ti posmrtni ostaci", smatra.

Moguća apelacija Ustavnom sudu

Protiv ove odluke, kako dodaje, nažalost više nema redovnih pravnih lijekova, te da jedino preostaje apelacija Ustavnom sudu.

Još ukazuje da argumentacija Tužilaštva u slučaju neprijavljivanja krivičnog djela, po njemu, i ima nekog smisla, ali da smatra da kada je u pitanju povreda mira umrlog, čini mu se da to djelo nije bilo dovršeno u momentu kada su kosti donesene ispod fontane.

Naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Hikmet Karčić kaže da, čak i kada se formalno radi o zastari, ovaj slučaj treba posmatrati kao pokušaj prikrivanja zločina i negiranja genocida.

"Sama činjenica da su posmrtni ostaci bili sakriveni jeste oblik negiranja, a javnost još uvijek nije upoznata s tim kako je doktor došao do tih kostiju, ko mu je eventualno pomagao, niti ko je odgovarao", kaže Karić.

Smatra i da je neophodno da se sprovede temeljna istraga, koja bi rasvijetlila čitav lanac događaja, kako bi se došlo do istine i kako bi se počinioci konačno suočili s posljedicama.

Nura Begović, predsjednica Udruženja "Žene Srebrenice", kaže da su porodice u borbi za istinu i pravdu "i dan i noć".

"I dalje nas mori i opterećuje jednostavno ta nepravda s pravne strane… Šta da kažem za takve odluke Suda, Tužilaštva? Politika je ušla, dokle će, kako će?", ističe i pita se kako je moguće da se ne može dokazati da je ta osoba ukopala posmrtne ostatke u svojoj avliji.

Begović je rekla i da nije zadovoljna radom pravosuđa generalno, ali i u ovom slučaju, te da sve to utiče na porodice.

"Još nas više iziritira. Mi to ništa ne možemo popraviti, ali kako tako osmisliti i da nađu nešto u tom pravnom postupku da bi tog nekoga oslobodili i da taj neko ne odgovara? Meni je sve to korupcija. Za nas je to jako bolno i jako teško", govorila je Begović.

"Nisu obične kosti"

Sead Golić, predsjednik Udruženja porodica nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Bošnjaka Brčko distrikta BiH, kaže da je ovo udruženje zainteresovano za ovaj slučaj iz razloga što se desio na području Brčkog.

"Ovo nisu obične kosti. Ovo su kosti nad kojima je počinjen ratni zločin, genocid", izjavio je Golić.

Smatra da je doktor Mraović, kao neko ko je položio Hipokratovu zakletvu, trebao prijaviti te posmrtne ostatke nadležnim organima.

"Mislim da ovo ne može zastariti – ako ništa, ovo je produženi zločin nad njima, jer su kosti sakrivene. On je sakrio kosti", dodaje Golić.

U julu 1995. počinjen je genocid u Srebrenici. Tadašnji pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) ubili su više od 7.000 srebreničkih muškaraca i dječaka. Tijela ili nekompletni posmrtni ostaci do sada su pronađeni u skoro 100 masovnih grobnica, dok se na području Srebrenice još uvijek traga za oko 1.000 nestalih.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo