
Prema Saveznom uredu za statistiku, poznatom kao Destatis, radi se o 21.8 miliona ljudi, odnosno 26.3 posto ukupnog stanovništva, koji su se ili sami doselili ili su djeca dvoje roditelja imigranata, piše Deutsche Welle.
Što znači "imigracijska historija"?
Statistički podaci obuhvaćaju prvu i drugu generaciju imigranata. U prvu generaciju spada oko 16.4 miliona ljudi (19.8 posto), koji su se osobno doselili u Njemačku. Rast u toj kategoriji usporio je tijekom prošle godine, s porastom od 1.7 posto u odnosu na 2024., nakon znatno većih povećanja prethodnih godina.
Još 5.4 miliona ljudi (6.5 posto) pripada drugoj generaciji - rođeni su u Njemačkoj, a oba su im se roditelja doselila u zemlju nakon 1950. godine. Pojam "imigracijska historija" koji koristi Destatis razlikuje se od šireg pojma "migrantsko porijeklo", koji uključuje i osobe s jednim roditeljem Nijemcem.
Porast od 67 posto u dva desetljeća
U posljednjih dvadeset godina zabilježen je veliki porast u obje kategorije. Od 2005. godine, broj ljudi s imigracijskom historijom porastao je s 13 miliona na 21.8 miliona u 2025. godini. To predstavlja povećanje od 8.8 miliona ljudi, odnosno 67 posto, navodi Destatis.
Među osobama s imigracijskom historijom najbrojnije su grupe porijeklom iz Poljske i Turske, s otprilike 1.5 miliona svaka. Slijede Ukrajina s približno 1.3 miliona te Rusija i Sirija s oko milion ljudi.
Podaci ukazuju i na demografske specifičnosti. Među mlađim imigrantima u dobi od 25 do 34 godine, njih 33 posto ima fakultetsku diplomu, što je udio sličan onome u ukupnom stanovništvu.
Međutim, 36 posto ih nema formalnu stručnu spremu, što je više nego dvostruko od nacionalnog prosjeka. Vidljive su i dobne razlike: 36 posto osoba u dobi od 25 do 34 godine ima imigracijsku historiju, dok je kod starijih od 65 godina taj udio samo 14 posto. U prosjeku su osobe s imigracijskom historijom oko devet godina mlađe od ostatka populacije.
(Vijesti.ba)