Ako se SAD povuče: Evropa razmatra "rezervni NATO"

Neformalni plan, koji pojedini akteri nazivaju "Evropski NATO", dobio je snažan zamah nakon što je Njemačka signalizirala spremnost da podrži jačanje evropske odbrambene autonomije, čime je napravljen značajan zaokret u odnosu na dugogodišnje oslanjanje na američku sigurnosnu garanciju.

Ključni pokretač promjena

Inicijativa se za sada razvija kroz neformalne konsultacije unutar saveza, s ciljem da se poveća uloga evropskih oficira u komandnim strukturama i nadomjeste ključni američki kapaciteti. Namjera nije stvaranje paralelnog saveza, već očuvanje odvraćanja prema Rusija i operativne sposobnosti NATO-a u scenariju smanjenog američkog angažmana.

Zabrinutost evropskih saveznika dodatno je porasla nakon ponovljenih prijetnji američkog predsjednika Donald Trump o mogućem napuštanju alijanse, kao i sporova oko sigurnosnih i vanjskopolitičkih pitanja. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte nedavno je poručio da će savez u budućnosti biti "više predvođen Evropom".

Ključni pokretač promjena dolazi iz Berlina. Njemački kancelar Friedrich Merz, prema navodima WSJ-a, preispituje dosadašnju strategiju oslanjanja na SAD, dok ministar odbrane Boris Pistorius ističe da NATO ostaje "nezamjenjiv", ali uz veću evropsku odgovornost.

Praktični izazovi

Među praktičnim izazovima ističu se pitanja komandovanja zračnom i raketnom odbranom, osiguravanja logističkih koridora prema istočnom krilu saveza, te nadomještanja američkih obavještajnih i satelitskih kapaciteta. Kao dio prilagodbi, razmatra se i ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka u pojedinim državama, kao i ubrzanje zajedničke proizvodnje naprednog naoružanja.

Najveći izazov ostaje nuklearno odvraćanje. Evropski lideri razmatraju mogućnost širenja nuklearnog kišobrana Francuska i Velika Britanija na druge članice, o čemu su već razgovarali Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Finski predsjednik Alexander Stubb poručio je da Evropa mora postepeno i kontrolisano preuzimati veću odgovornost za vlastitu sigurnost, naglašavajući da cilj nije naglo distanciranje od SAD, već prilagodba novim geopolitičkim okolnostima.

(Vijesti.ba)