Zavod za planiranje: Ovo je Plan za Kvadrant C

Podsjećaju da je Grad Sarajevo 23.05.2015. godine Zaključkom Gradskog vijeća, proveo Javnu raspravu o Nacrtu Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana “Kvadrant C-Marijin Dvor”. Dodaju da su se u Javnu raspravu sa svojim primjedbama i sugestijama uključili Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS, Ministarstvo saobraćaja, Zavod za zaštitu kulturno - historijskog i prirodnog naslijeđa, Općina Novo Sarajevo, Mašinski fakultet Univerziteta u Sarajevu i „Teleoptic“ d.o.o. Sarajevo te da se predstavnici Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Sarajevo snisu uključili u Javnu raspravu o donošenju Odluke o pristupanju izradi navedenog Plana.

- Nakon usklađivanja i usaglašavanja svih primjedbi i sugestija na Nacrt Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana “Kvadrant C-Marijin Dvor” sa navedenim subjektima planiranja, Gradsko vijeće Grada Sarajeva na 35. sjednici održanoj dana 24.02.2016. godine, donijelo je Odluku o pristupanju izradi Regulacionog plana “Kvadrant C-Marijin Dvor“, navode iz Zavoda. 

Dodaju da se Urbanističkim planom grada Sarajeva, za period 1986. - 2015., razmatrani lokalitet nalazi u užem urbanom području Sarajeva prema nivou gradskih centara - Gradsko jezgro, a kao namjena površina utvrđena je zona pod nazivom: Poslovna zona “Novo Sarajevo” (1.5.-15.). 



- Opredjeljenja data u razvojnom planu prostornog uređenja se u potpunosti uvažavaju kroz izradu urbanističkog rješenja Plana kao potpuno otvorenog javnog kvadranta kome gravitiraju svi stanovnici grada i u kom je izvršena distribucija sadržaja po nivou centara - gradsko jezgro kao primarni centar kome gravitira cjelokupno stanovništvo grada i regije, a u nekim aspektima Bosna i Hercegovina kao država. Osnovni kriteriji u organizaciji sistema gradskih centara je potpuna otvorenost i gravitacija svih stanovnika Grada svim centrima, što omogućuje u razvoju sistema centara iz nižeg u viši nivo, zavisno od koncepta razvoja Grada, odnosno opredjeljenja pravaca razvoja. Generalni koncept Plana zasniva se na ideji otvorenog, javnog kvadranta, što je uslovilo predložena urbanistička, saobraćajna i infrastrukturna rješenja, navode iz Zavoda.

Dodaju da je Plan izrađen u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju, Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja, Odlukom o pristupanju izradi Plana, verifikovanom Osnovnom koncepcijom i provedenom Javnom tribinom, na koju su pozvani svi subjekti planiranja, između ostalih i Univerzitet u Sarajevu. Na toj osnovi izrađen je Nacrt Plana, koji je usvojen od strane Gradskog vijeća Grada Sarajeva, te je provedena javna rasprava i javni uvid u Plan u trajanju od 30 dana.

- Navedene primjedbe Univerziteta u Sarajevu odnose se na zapadni dio obuhvata Plana, na kojem egzistiraju Srednja škola za okoliš i drvni dizajn, Elektrotehnička škola za energetiku Sarajevo, Prirodno-matematički fakultet, Mašinski fakultet i firma „Šuma projekt“. Potrebno je naglasiti da svi navedeni objekti i sadržaji imaju neadekvatne saobraćajne pristupe, pri čemu je parkiranje ili potpuno izostavljeno ili samo djelimično riješeno, poručuju iz Zavoda te prilažu fotografije postojećeg stanja.

Dalje navode da Elektrotehnička škola ima direktan pristup sa II transverzale, dok Srednja škola za okoliš i drvni dizajn, Mašinski fakultet i firma „Šuma projekt“ imaju pristup sa Vilsonovog šetališta. 



- Ulica Vilsonovo šetalište, uz rijeku Miljacku, planirana je kao pješačka zona namijenjena isključivo za pješački i biciklistički saobraćaj, što omogućava longitudinalni pravac za rekreativno-sportske aktivnosti. Vilsonovo šetalište je sada kolska saobraćajnica sa uređenim režimom korištenja, na način da se vikendom i praznicima zabranjuje kolski saobraćaj i ona postaje pješačka zona čitavom svojom širinom i dužinom, te se uspostavlja režim biciklističkog saobraćaja u vrijeme zabrane kolskog saobraćaja. Ova saobraćajnica će postati pješačko-biciklistička kako je definisano Elaboratom i članom 7. Odluke o provođenju elaborata „Uređenje i mogućnosti korištenja ulice Vilsonovo šetalište“ (Službene novine Kantona Sarajevo, br. 29/14), kažu u Zavodu i dodaju:

- To jasno ukazuje da svi objekti orijentisani prema Vilsonovom šetalištu, u planiranom urbanističkom rješenju, moraju imati obezbijeđene alternativne kolske pristupe. Jedini mogući pristup je sa ulice Zmaja od Bosne, a sa koje kolski pristup imaju i Prirodno-matematički fakultet i Mašinski fakultet. Predstavnici Mašinskog fakulteta su u dostavljenim primjedbama na Plan, tražili da im se obezbijedi kolski prilaz objektu sa istočne, odnosno jugoistočne strane obuhvata Plana, što je integrisano u saobraćajno rješenje Prijedlogom plana, a na način da se pristup obezbijedi preko „sporne“ planirane saobraćajnice. Ova, kako je u tekstu navedeno, „servisna saobraćajnica“ je preuzeta obaveza iz Korekcije Plana usvojene 2005. godine (Službene novine Kantona Sarajevo br. 26/05).

Zavod navodi da je izlaskom na teren konstatovano da se postojeće pristupne saobraćajnice, prostori ispred objekata (ispod streha i ulaza), i iza Prirodno-matematičkog fakulteta, kao i veliki dijelovi zelenih površina, koriste za parkiranje. 

- Ovakvo stanje može potvrditi svaki posjetilac ovog prostora, uključujući i činjenicu da se za kolski saobraćaj, odnosno izlaz na ulicu Zmaja od Bosne koristi čak i pješačka staza između Prirodno-matematičkog fakulteta i Srednje škole za okoliš i drvni dizajn (vidi u prilogu fotografije postojećeg stanja). 

Dalje se u primjedbama navodi da ponuđeno rješenje predstavlja sigurnosni rizik i narušava uslove za nastavu i naučnoistraživački rad. 

- Pri tome se zanemaruje činjenica da Univerzitet u Sarajevu ima brojne objekte locirane uz visokofrekventne gradske saobraćajnice, s ulazima orijentisanim prema njima, smatraju u Zavodu.

Navode da se pri ovakvim tvrdnjama zanemaruju dvije ključne činjenice: prvo, radi se o visokoškolskim, a ne predškolskim ustanovama i drugo, navedene institucije nemaju osigurane parking prostore, a posebno ne na zelenim površinama.

- Da bi se u potpunosti sagledala problematika i ponuđeno rješenje, potrebno je uzeti u obzir i prostor istočno od lokaliteta Prirodno-matematičkog i Mašinskog fakulteta. Na toj lokaciji planiran je poslovno-stambeni objekat, koji zauzima oko 40% površine vlasničke parcele, dok preostali dio obuhvata pješačke površine, zelenilo i trg od približno 4000 m², odnosno oko 30% vlasničke parcele. Planirani poslovno-stambeni objekat bi u podzemnim etažama u potpunosti riješio pitanje parkiranja i to u okviru svoje građevinske parcele. Jedna od razmatranih varijanti bila je parkovska površina umjesto trga, ali je trg prevagnuo iz dva razloga: blizine Vilsonovog šetališta kao već formiranog javnog rekreativnog zelenog prostora, te potrebe za prostorom namijenjenim javnim okupljanjima i događajima, kažu u Zavodu.



Dodaju da navod da je prema Planu, dio postojećih zelenih površina prenamijenjen za izgradnju novih objekata i prateće infrastrukture, uključujući saobraćajnice i parkinge nije tačan. 

- Ni jedan novo planirani objekat nije planiran na postojećim zelenim površinama, jer istih nema na mikrolokacijama koje su namijenjene za izgradnju objekata /prilog fotografije postojećeg stanja/. Manje od 2% postojećih „zelenih površina“, je kako se kaže u tekstu prenamijenjeno u planirane saobraćajnice i parking površine, kažu iz Zavoda.

Važno je naglasiti, dodaju, da postojeće stanje ovog prostora ne doprinosi kvalitetu urbanog ambijenta, jer trenutno dominira improvizovani parking bez uređenih i funkcionalnih pristupa i javnih površina. 

- Saobraćajno rješenje Plana zasniva se na postojećim ulazima i izlazima, odnosno na semaforiziranom raskršću istočno od objekta MUP-a i raskršću kod Prirodno-matematičkog fakulteta iz ulice Zmaja od Bosne. S obzirom na to da bulevar predstavlja glavnu gradsku saobraćajnicu, dodatni priključci bi narušili kvalitet i sigurnost saobraćaja. Iz tog razloga predloženo je zadržavanje postojećih priključaka i formiranje integralnog, uvezanog saobraćajnog rješenja, koje kao takvo pruža sigurniji prilaz i pristup interventnih vozila svim objektima. Obzirom da planirano saobraćajno rješenje koristi postojeće saobraćajne priključke, nije tačna tvrdnja da su se ovim rješenjem presjekle postojeće funkcionalne cjeline, jer one kao takve presječene postojećom pristupnom saobraćajnicom i već kao takve egzistiraju na terenu. Dvije pristupne saobraćajnice iz ulice Zmaja od Bosne, povezane su planiranom saobraćajnicom u pravcu istok-zapad preko parcele na kojoj je planiran poslovno-stambeni objekat. U zapadnom dijelu lokaliteta predviđeno je rješenje s dodatnim kolskim pristupima i parking površinama, čime bi se eliminisalo parkiranje na pješačkim (trotoarima) i zelenim površinama. Važno je ponovo naglasiti da će pretvaranje Vilsonovog šetališta u pješačku zonu onemogućiti postojeće kolske pristupe za Mašinski fakultet, Srednju školu za okoliš i drvni dizajn i firmu Šuma projekt. Predloženo rješenje upravo ima za cilj da obezbijedi adekvatan pristup svim postojećim i planiranim objektima.

Navode i da se Regulacioni plan sagledava ne samo kroz fazu urbanizma nego kroz sve faze koje su obavezni sastavni dio svakog detaljnog provedbenog dokumenta. Dodaju da su osim faze urbanizma sastavni dio plana  Idejna rješenja saobraćajne i komunalne infrastrukture - elektroenergetika, energetika, hidrotehnika, Idejno rješenje hortikulture, Elaborat analitičke obrade građevinskih parcela i Elaborat upravljanje otpadom. 

- Navodi da plan ignoriše postojeću infrastrukturu poput trafo stanica i kotlovnica nije tačna, jer su upravo gore navedene sve faze koje su dale svoja rješenja za svu komunalnu infrastrukturu. Smatramo da predloženo rješenje ima potencijal da transformiše ovaj prostor u funkcionalan i kvalitetan urbani ambijent gradske jezgre, poslovne i zone centralnih sadržaja, kao i mjesto za javna okupljanja i društvena dešavanja, u neposrednoj blizini rekreativne pješačke i biciklističke zone Vilsonovo šetalište i budućeg Kampusa Univerziteta u Sarajevu. Zavod je ponudio i alternativna rješenja radi postizanja kompromisa, ali ista nisu prihvaćena. Uprkos tome, smatramo da predloženi Plan predstavlja kvalitetno i održivo rješenje za uređenje prostora gradske jezgre, zaključuju u reakciji.


(Vijesti.ba)