
Prema pisanju Deutsche Wellea, u Mađarskoj se već godinama vode rasprave o politici političkog azila, posebno u kontekstu optužbi da je zemlja postala sigurno utočište za političare iz regiona koji su suočeni s optužbama za korupciju.
Jedan od najpoznatijih slučajeva odnosi se na bivšeg makedonskog premijera Nikolu Gruevskog, koji je 2018. godine, neposredno prije početka izdržavanja zatvorske kazne zbog korupcije, pobjegao u Mađarsku i dobio politički azil. Njegov bijeg, kako se navodi, uključivao je tajnu diplomatsku operaciju preko više država.
Gruevski je samo jedan u nizu političara koji su, prema navodima DW-a, pronašli zaštitu u Mađarskoj nakon što su se suočili s pravosudnim postupcima u svojim zemljama.
U tekstu se spominju i slučajevi bivših poljskih zvaničnika Marcina Romanowskog i Zbigniewa Ziobroa, koji su, prema dostupnim informacijama, također dobili azil ili se nalaze u Mađarskoj nakon optužbi za korupciju i izdavanja potjernica.
Kritičari takve prakse godinama tvrde da je Mađarska, tokom vladavine Viktora Orbana, postala politički sigurno utočište za saveznike ili ideološki bliske političare iz drugih država, dok vlast u Budimpešti odbacuje takve tvrdnje i navodi da su procesi protiv njih politički motivirani.
U međuvremenu, nova politička scena u Mađarskoj najavljuje promjenu kursa. Lider stranke Tisza Peter Magyar poručio je da njegova buduća vlada neće dozvoliti da Mađarska bude "utočište za strane kriminalce", najavljujući mogućnost izručenja pojedinih osoba zemljama iz kojih potiču.
Takve izjave izazvale su reakcije u Poljskoj i Sjevernoj Makedoniji, gdje se raspravlja o mogućim političkim i pravnim posljedicama eventualnih izručenja.
Iako se Gruevski godinama ne pojavljuje u javnosti, njegovo ime i dalje ostaje simbol političkih i pravosudnih kontroverzi u regionu, a njegov trenutni boravak u Mađarskoj ostaje nejasan.
(Vijesti.ba)