
Ova akvizicija, u kojoj bi učestvovala i emiratska kompanija ADNOC, postaje neizvjesnija jer je rok za realizaciju 22. maj, dok 17. aprila ističe licenca američkog OFAC-a koja omogućava uvoz nafte potrebne za rad NIS-a i rafinerije u Pančevu. NIS je zatražio novu licencu kako bi nesmetano nastavio poslovanje, a istog datuma ističe i dozvola JANAF-u za transport nafte, prenosi HINA.
Analitičari upozoravaju da promjena političke situacije u Mađarskoj i uspon Petera Magyara mogu ugroziti plan da MOL preuzme udio u NIS-u, što Srbiju dodatno stavlja između ovisnosti o ruskoj energiji i pritisaka Zapada.
MOL je još u januaru potpisao sporazum s ruskim kompanijama o otkupu njihovog udjela u NIS-u, dok bi ADNOC imao manjinski udio. Srbija posjeduje oko 30% kompanije, a ostatak pripada manjim dioničarima i zaposlenima.
Ekonomist Ljubodrag Savić smatra da će se prodaja vjerovatno realizovati prema ranijem dogovoru, ali uz određene poteškoće zbog političkih promjena. Situaciju dodatno komplikuju globalne okolnosti, uključujući stanje na Bliskom istoku.
Srbija bi se mogla naći pod pritiscima i Moskve i Washingtona, što bi teoretski moglo dovesti i do nacionalizacije NIS-a, iako vlast to izbjegava kako ne bi narušila odnose s Rusijom.
Predsjednik Aleksandar Vučić poručio je da će Srbija sarađivati s novom mađarskom vladom, naglasivši da su odnosi s Budimpeštom stabilni. Istovremeno, iz Moskve stižu poruke da je Mađarska sada “neprijateljska zemlja”, što može utjecati i na raniju spremnost Rusije da odobri ovaj posao.
Magyar je, s druge strane, izjavio da neće zatvarati vrata Rusiji i najavio nastavak isporuke nafte putem naftovoda Družba. Ipak, to se ne odnosi direktno na Srbiju, koja većinu nafte uvozi iz Kazahstana, dopremajući je tankerima do Krka, a zatim JANAF-om do rafinerije u Pančevu.
(Vijesti.ba)