CNN: Rusija se vraća sovjetskoj represiji i cenzuri

Učestali prekidi internetskih usluga u ruskim gradovima sve više pogađaju svakodnevni život građana, a javni otpor protiv predsjednika Vladimira Putina postaje sve vidljiviji.

Rusija je do sada uspješno odolijevala ekonomskim poteškoćama izazvanim ratom, dok njene sigurnosne službe drže proteste pod kontrolom, a sukob na Bliskom istoku dao je neočekivan poticaj ruskim ratnim naporima kroz više cijene nafte, piše CNN.

Uprkos tome, čini se da represivni državni aparat sada pojačava svoje djelovanje. U posljednjim sedmicama, organi za provođenje zakona pokrenuli su novi val hapšenja i racija protiv istaknutih pojedinaca. Paralelno s tim, ruska vlada oživljava duhove sovjetske prošlosti.

Najnoviji primjer dogodio se u utorak, kada su službenici ruskog Istražnog komiteta izvršili raciju u uredima jednog od najvećih ruskih izdavača, Eksmo, i priveli zaposlenike.

Racija je uslijedila nakon jednogodišnje istrage o onome što vlasti nazivaju slučajem "LGBTQ propagande". Eksmo je vlasnik izdavačke kuće Popcorn Books, koja je objavljivala beletristiku za mlade.

Čini se da je jedan od naslova privukao posebnu pažnju: "Ljeto u pionirskoj kravati", bestseler iz 2021. godine koji prikazuje priču o ljubavnoj vezi dvojice mladića u sovjetskom ljetnom kampu. Vlasti su prošle godine privele nekoliko osoba povezanih s tom izdavačkom kućom, a Popcorn Books je u januaru prestao s radom.

Putinova Rusija već dugo pokazuje neprijateljski odnos prema onome što smatra opasnim zapadnim idejama, a lider Kremlja se predstavlja kao branilac tradicionalnih vrijednosti.

Ruski Vrhovni sud je 2023. godine proglasio ono što vlasti nazivaju "međunarodnim LGBTQ pokretom" ekstremističkom organizacijom, čime se uvode potencijalno teške kazne za LGBTQ aktivizam – ili, kao u slučaju Eksma, čak i za samo objavljivanje sadržaja.

Pristup vijestima otežan

Ruska državna novinska agencija TASS izvijestila je da su najviši menadžeri Eksma pušteni uz kauciju nakon ispitivanja. Međutim, izdavačka industrija nije jedino područje gdje se prostor za slobodno izražavanje u Rusiji smanjuje. Ranije ovog mjeseca, policija je izvršila raciju u uredima Novaje Gazete, nezavisnih novina čiji je suosnivač 2021. godine dobio Nobelovu nagradu za mir.

Državna agencija RIA Novosti, pozivajući se na Ministarstvo unutrašnjih poslova, objavila je da je novinar Oleg Roldugin priveden na ispitivanje u vezi s krivičnim predmetom zbog navodnog nezakonitog rukovanja ličnim podacima. Roldugin je prije saslušanja negirao krivicu.

Zastrašujući efekat ovog slučaja je jasan. Novaja Gazeta bila je prisiljena obustaviti štampano izdanje nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine, ali i dalje nastavlja objavljivati online. Ova racija dodatno gura ostatke ruskih slobodnih medija na margine.

Pristup nezavisnim vijestima u Rusiji već je otežan. Vlada je zabranila popularne društvene mreže poput Facebooka i Instagrama te nastoji nametnuti aplikaciju za razmjenu poruka pod državnom kontrolom, nazvanu MAX, kao glavni portal za digitalne usluge.

Racija u Novajoj Gazeti dogodila se istog dana kada je Vrhovni sud proglasio Memorial, poznatu organizaciju za ljudska prava, "ekstremističkom". U izjavi, visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Türk rekao je da je ta odluka "efektivno kriminalizirala ključan rad u oblasti ljudskih prava" u Rusiji.

Oživljavanje sovjetskih simbola

Dok traje pritisak na medije, vlasti oživljavaju i stare simbole političke represije. Prije nekoliko dana, Akademija ruske Federalne službe sigurnosti (FSB), gdje se Putin školovao za agenta KGB-a, preimenovana je u čast Feliksa Dzeržinskog, zloglasnog osnivača sovjetske tajne policije.

Rušenje kipa Dzeržinskog ispred sjedišta KGB-a 1991. godine bio je jedan od simboličnih činova koji su označili kraj Sovjetskog Saveza. Međutim, čini se da današnje ruske vlasti svjesno prihvataju mračnu, totalitarnu prošlost zemlje.

U četvrtak su, prema izvještaju Reutersa, ambasade Poljske, Estonije, Litvanije i Latvije uputile protest ruskom Ministarstvu vanjskih poslova nakon što je u sibirskom gradu Tomsku uklonjen memorijalni kompleks posvećen žrtvama sovjetske tajne policije.

Ranije ovog mjeseca, Rusija je izazvala ogorčenje postavljanjem izložbe za koju su neki komentatori rekli da je oskvrnula Katinsko spomen-obilježje, mjesto masovnog pogubljenja poljskih ratnih zarobljenika od strane Sovjeta 1940. godine.

Putinova ravnodušnost

Dok ruska vlada oživljava duhove sovjetske prošlosti i otežava život običnim građanima, sam Putin pokazuje javnu ravnodušnost. U četvrtak je prekinuo šutnju o učestalim prekidima interneta, koji su početkom marta pogodili i glavni grad.

"Moram spomenuti i ono s čime se ljudi suočavaju u velikim gradovima – to se događa rijetko, ali se, nažalost, dešava", rekao je. "Riječ je o određenim problemima s internetom i prekidima u velikim gradovima."

Putin je naveo da su nepopularni prekidi interneta, koji su pogodili e-trgovinu i učinili mnoge aplikacije i elektronske usluge nedostupnim, "povezani s operativnim radom na sprječavanju terorističkih napada". Također je sugerirao da potreba javnosti za informacijama ima svoje granice.

"Unaprijed objavljene opsežne informacije mogu naštetiti provođenju operacije jer, na kraju krajeva, kriminalci sve čuju i vide", rekao je. "Ako te informacije dođu do njih, prilagodit će svoje djelovanje i planove."

Drugim riječima, poruka je jasna – život u ratnim okolnostima podrazumijeva trpljenje određenih neugodnosti. Širenje i jačanje represije ruskih sigurnosnih službi nad civilnim životom ne pokazuje znakove popuštanja.

(Vijesti.ba)