Ovu vrstu su na terenu identifikovali dr. sc. Elvedin Šabanović iz „Mreže za zaštitu prirode Bosne i Hercegovine“ i Bariša Ilić iz Ornitološkog društva „Brkata sjenica“ iz Metkovića.
Riječ je o jednoj od devet do sada zabilježenih rijetkih i specifičnih vrsta iz roda Ophrys (porodica Orchidaceae) u Bosni i Hercegovini. Ove orhideje poznate su po izuzetno upečatljivom načinu oprašivanja: njihovi cvjetovi izgledom neodoljivo podsjećaju na insekte i oponašaju seksualne signale ženki oprašivača. Mužjaci insekata, pokušavajući da obave kopulaciju, zapravo vrše oprašivanje cvjetova.
Otkriće jadranske kokice u Blagaju predstavlja prvi nalaz ove vrste za Bosnu i Hercegovinu. Time se značajno proširuje poznati areal njenog rasprostranjenja. Vrsta je prvi put opisana 1986. godine na otoku Korčuli.
Jadranska kokica je rijetka orhideja s disjunktivnim područjem rasprostranjenosti na obje strane Jadranskog mora. Do sada je zabilježena na:
• otocima Korčula, Cres, Lošinj i Krk,
• dijelovima dalmatinske obale (između Zadra i Šibenika, te južno od Dubrovnika),
• u Crnoj Gori i Albaniji,
• jugoistoku Italije (pokrajine Foggia, Matera, Bari i poluotok Gargano u Apuliji).
Ovaj nalaz istovremeno potvrđuje visoku biološku i ekološku vrijednost područja Blagaja, koje se sve više prepoznaje kao važno stanište rijetkih i nedovoljno istraženih biljnih vrsta. Lokalitet karakterišu krški tereni, osunčane padine i specifični vegetacijski uslovi koji omogućavaju opstanak osjetljivih i specijaliziranih biljaka.
Upravo takva staništa često ostaju nedovoljno istražena, iako predstavljaju ključne tačke očuvanja biodiverziteta.
Ovo otkriće dodatno naglašava potrebu za sistemskom zaštitom prirodnih područja Blagaja, uključujući širi prostor uz rijeke Bunu i Bunicu, koji su izloženi različitim antropogenim pritiscima. Novi podaci o prisustvu rijetkih i do sada nezabilježenih vrsta jasno ukazuju na važnost očuvanja ovih ekosistema i potrebu za njihovim dugoročnim i održivim upravljanjem.
Otkriće vrste Ophrys archipelagi u Bosni i Hercegovini predstavlja jedno od značajnijih savremenih botaničkih otkrića u zemlji i dodatno potvrđuje da prirodna baština ovog područja ima izuzetan naučni i konzervacijski značaj.
(Vijesti.ba)