
Smrt ministra odbrane Sadija Kamare, tokom niza koordinisanih napada na nekoliko gradova u Maliju, predstavlja ozbiljan izazov za huntu u Bamaku.
Šta se može dalje očekivati?
Pet garnizonskih gradova u Maliju – Kati, Bamako, Sevare, Gao i Kidal – istovremeno su bili meta napada tokom proteklog vikenda. Džihadisti povezani s Al Kaidom iz Grupe za podršku islamu i muslimanima (JNIM), u koordinaciji s Frontom za oslobođenje Azavada (FLA), koji se uglavnom sastoji od tuareških pobunjeničkih pokreta za nezavisnost, preuzeli su odgovornost za napade.
Nina Vilén, direktorica Programa za Afriku pri Institutu Egmont za međunarodne odnose, navodi za DW da su ti događaji „bez presedana u historiji Malija“ i da pokazuju koliko je „JNIM ojačao tokom protekle godine“. Vilén dodaje: „Činjenica da vojna obavještajna služba Malija nije uspjela otkriti da će do tih napada doći predstavlja veliki neuspjeh.“
Sadio Kamara, ministar odbrane Malija, ubijen je u subotu, 25. aprila 2026, u samoubilačkom napadu koji je izveo JNIM. Vlada je saopštila da je napadač detonirao automobil napunjen eksplozivom ispred Kamarine privatne rezidencije u Katiju, oko 15 kilometara od glavnog grada Bamaka.
Kati je centar vojne moći i sjedište prelazne vlade. Najavljeno je da će biti organizovana državna sahrana ministra i proglašena dvodnevna nacionalna žalost.
Uzdrmana vojna hunta
Nina Vilén za DW objašnjava da postoje dva razloga zbog kojih je Kamara bio meta, koji se smatra drugom najvažnijom osobom hunte. „On je veoma simbolična figura za vojnu huntu“, kaže ona. „A drugi razlog je što je Kamara bio ključna osoba u uspostavljanju odnosa s Rusijom. Napad na njega može biti i poruka da se ruske trupe ne žele u zemlji.“
Prema navodima njemačkog lista Tageszeitung, vođa malijske hunte, general Asimi Goita, povukao se iz glavnog grada na sigurnu lokaciju prema susjednoj državi na jugozapadu, Gvineji. Stručnjaci na društvenim mrežama pretpostavljaju da se nalazi u bazi specijalnih snaga kojima je ranije komandovao – moguće pod turskom zaštitom.
Od petorice vođa puča koji su 2020. godine srušili izabranu civilnu vladu Malija i uspostavili autoritarni vojni režim, dvojica su sada eliminisana: ministar odbrane Sadio Kamara, čiju je smrt vlada potvrdila u nedjelju navečer, i šef obavještajne službe Modibo Koné, za koga još nema zvanične potvrde – postoje i izvještaji da je teško ranjen i prebačen u Maroko.
Tuareški pobunjenici napreduju, Rusi se povlače
Kidal, na sjeveroistoku zemlje, uporište je FLA. Grad je bio simbol rastuće moći malijske vojske, koja ga je 2023. godine ponovo zauzela od Tuarega uz podršku ruske grupe Vagner.
Međutim, situacija se preokrenula, kaže Džalil Lunas, vanredni profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Al Ahauejn u Maroku. „Vojska Malija je izuzetno slaba. Posljednjih godina uglavnom je kontrolisala gradske centre, dok su velika ruralna područja bila van njene kontrole. Tako je vojska ostala izolovana u Kidalu“, objašnjava za DW.
Afrički korpus pod kontrolom Moskve – koji se smatra nasljednikom grupe Vagner – potvrdio je 27. aprila povlačenje svojih snaga iz Kidala nakon teških borbi, u dogovoru s malijskim vlastima. Pobunjenici su ranije objavili da su zauzeli velike dijelove sjevernog Malija.
Ruske interventne snage, koje su trebale obezbijediti kontrolu za malijsku vojsku, prema lokalnim izvještajima napuštaju položaje i predaju ih FLA – prvo Kidal, zatim Tesit na granici s Nigerom te garnizonske gradove Tesalit i Aguelhok u pustinji.
Rusi se povlače
Navodno su tuareški pobunjenici Rusima ponudili slobodan prolaz prema Libiji, vjerovatno iz Gaoa. U međuvremenu, islamisti JNIM-a zauzimaju napuštene gradove.
Prema analitičaru Lunasuu, ruski Afrički korpus borio se u Katiju, Bamaku i Kidalu, ali sa samo 600 do 1.000 boraca. „To je vrlo malo. Ne vjerujem da su Rusi mogli učiniti više. Osim toga, angažovani su u Ukrajini“, kaže on.
JNIM i FLA – saradnja džihadista i Tuarega
„Zanimljivo je da je došlo do koordinacije između džihadista i tuareških pobunjenika, koji inače nemaju mnogo zajedničkog, ali imaju zajedničkog neprijatelja“, kaže Ulf Lessing iz fondacije Konrad Adenauer u Bamaku. „Zajedno su izveli napade 2012. godine i preuzeli sjever Malija.“
Džalil Lunas nije iznenađen saradnjom: „Postoje jake veze među njima. Dolaze iz istih plemenskih sredina.“
Ipak, analitičari ne vjeruju da pobunjenici mogu zauzeti velike gradove poput Bamaka. „Nemaju kapacitet da upravljaju velikim gradom“, kaže Lessing.
Njemačka i regionalna situacija
Od subote navečer Bamako je pod 72-satnim noćnim policijskim satom. Postavljene su barikade ispred ključnih institucija.
Savez država Sahela (AES), koji čine Mali, Burkina Faso i Niger, osudio je napade, ali nije pružio konkretnu vojnu pomoć.
Njemačka je saopštila da „sa zabrinutošću prati situaciju“ i preporučila svojim državljanima da napuste Mali ako mogu.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja